#Progovori – Rudiment patrijarhata ili moderno balkansko društvo

Mediji regiona su proteklih sedmica pisali o porodičnom nasilju, koje je pretrpjela folk pjevačica Jelena Karleuša.
Duško Tošić, fudbaler i suprug Jelene Karleuše, je kako mediji navode, Karleušu udario pesnicom, nakon čega je reagirala policija.

Poražavajuća činjenica kazuje da mnoštvo komentara na društvenim mrežama, koje dolazi od strane građanstva, ide u prilog nasilju nad ženama. Samo mali broj korisnika socijalnih platformi je putem osobnog komentara dao osudu na nasilničko ponašanje Duška Tošića, dok je većina poticala nasilje uz mizogine komentare.

Zaprepašćujuća je činjenica da veliki broj negativnih i osuđujućih komentara dolazi upravo od žena, koje ohrabruju i potiču nasilje nad ženama. Ovakav primjer izražavanja ostavlja negativnu posljedicu na psihološko zdravlje i razvoj djevojčica, budućih žena, kao i sam odnos muškaraca prema ženama.

Korijene ovakvog ponašanja treba tražiti u rudimentima patrijarhata balkanskog društva, gdje je muškarac kroz vjekove vodio ulogu u političkom i društvenom životu, dok su žene bile zanemarivane u većini životnih sfera.

Uprkos nastojanjima civilnog društva u Bosni i Hercegovini, te različitim međunarodnim i vladinim organizacijama, za smanjenjem nasilja nad ženama, primjetan je spor napredak u ovoj oblasti.

U prilog tome ide činjenica da se tako danas na internetu, ispod članka u kojem se govori o nasilju Tošića nad Karleušom mogu pronaći komentari koji raspiruju govor mržnje i nemali broj istih; „sigurno je počela pevati, pa je morao da je udari”, „otkad je šamar nasilje”, „što je tražila, to je i dobila”.

Tabloidno novinarstvo, čini se, flagrantno raspiruje sliku femicida, a istraživanje iz 2013. godine koje je objavila Agencija za ravnopravnost spolova BiH, prema kojem je svaka druga žena iz BiH doživjela neki oblik nasilja nakon navršenih 15 godina, uključujući i nasilje od intimnog partnera, nepartnera, uhođenje ili seksualno uznemiravanje.

Autorica ovog teksta je jedan vremenski period bila zaposlena na mjestu gdje je radila sa četiri žene i pet muškaraca. Svakog radnog dana, za vrijeme trajanja pauze radni kolektiv je za doručak pravio kajganu. U spravljanju kajgane su učestvovale samo žene, a muškarci nisu nikada. Jednom prilikom, autorica ovog teksta je odlučila pokazati kolegi način spravljanja kajgane, nakon čega su se druge žene pobunile, rekavši da muškarcima nije mjesto u kuhinji.

Da bi se unaprijedila opća slika društva, potrebno je educirati novinare i novinarke, kroz različite treninge, ohrabrivati prijavljivanje nasilja, poticati rast i razvoj zajednice.
Samo društvo u kojem su muškarci i žene ravnopravni je dobro društvo, i kao takvo ima mogućnost napredovanja.

Društvo u kojem su žene potlačene u odnosu na muškarca je loše, staromodno, nezdravo i šteti zajednici, kao i pojedincu.

Neka vaš doprinos zajednici za početak bude mali korak za čovječanstvo a veliki za jedno malo muško biće – danas jednog dječaka obučite spremanju kajgane.

 

OSTAVITI ODGOVOR