Četvrti januar 1992. godine Nele kasni u TV program jer, gužve su na ulicama i ptice idu pješke. Četvrti januar 2022. i ja kasnim na posao. Ali, nisu danas ptice išle pješke, mogu letjeti, bila su jača strujanja zraka, nema magle, nego, niko ne ide pješke svi smo u autima, gužve su neizdržive.
Gledajmo to s pozitivne strane. Barem sam u vedrom danu udisala sve te nezdrave čestice kojih smo svjesni samo kada gusti oblak magle stoji iznad asfalta.
Takav sivi veo magle često se može vidjeti, posebno u velikim gradovima i metropolitanskim područjima. U metropolama kvaliteta zraka je opterećen brojnim malenim česticama prašine koje ne možemo vidjeti golim okom. Osim sitne prašine, tu su i otrovni plinovi poput ugljičnog monoksida ili sumpornog dioksida, koji plutaju u donjem dijelu atmosfere i zagađuju zrak.
Veliki dio tih ispušnih gasova nastaje kada se izgara sirova nafta, ugljen i druge tvari. Automobili, elektrane, spalionice otpada i stambeni sistemi grijanja izbacuju gomile prljavštine u zrak. Uz to, tu je i dignuta prašina s ulica, ali i od fabrika. Da je zrak sve lošiji i lošiji, doprinose i “ispušni plinovi” iz stoke. Ali nisu uvijek ljudi ti koji zagađuju zrak: vulkanske erupcije također mogu doprinijeti većoj razini sitne prašine u atmosferi.
Dakle, nije problem samo u Sarajevu ili u nama, građanima Sarajeva, problem je globalni. Zagađenje u Sarajevu je prisutno stotinamam godina. Kako bi reko pokojni Balašević, „Princip je isti sve ostalo su nijanse“. U Sarajevu je 1948. godine živjelo 179 hiljada i 700 stanovnika, a 1981. godine 448 hiljada i 519 stanovnika. To povećanje broja stanovnika za gotovo tri puta u periodu od nešto malo više od 30 godina, nesumnjivo je značilo i razvoj industrije, a samim time i povećanog zagađenja zraka. Danas u Sarajevu (četiri gradske općine) živi 275.000 stanovnika, a u Kantonu Sarajevo oko 417.000. Registrirano je 155.000 automobila.
Međutim, kada je Nele zakasnio na posao 1992. godine, smog je natjerao i ptice da idu pješke. Ja se ne sjećam, ali teško da je u ratnom Sarajevu bilo, ložišta i automobila kao danas ili fabrika kao 60tih i 80tih godina kada je industrija bila najrazvijenija. Dakle, možemo zaključiti da je Sarajevo samo grad koji je smješten u kotlini. Gdje se zbog temperaturne inverzije, koja uslijed slabe provjetrenosti doprinosi zadržavanju štetnih čestica. Ovakve pojave zrak u gradu čine posebno zagađenim i predstavljaju opasnost za stanovništvo grada.
Jedino rješenje bi u tom slučaju bilo da izmjestimo grad, što nije ni realno ni logično, ostaje mogućnost da se smanje emisije zagađenja zraka jer geografski položaj ne možemo promijeniti, a magla i smog će se uvijek stvarati.

Evo samo nekih od primjera kako mi kao pojedinci možemo utjecati na smanjenje emisije štetnih polutanata:
• Smanjite upotrebu automobila
• Sadite više biljaka
• Povećajte upotrebu bicikla
• Koristite obnovljive izvore energije

FB-vizuali-1.png

 

OSTAVITI ODGOVOR