Piše: Inga Kotlo (New Voices)

Kao polaznica prve generacije programa Istraživačkog inkubatora InQuire u čiji je fokus stavljena obuka o razvoju metodologije istraživanja u društvenim naukama, smatram da je vrlo važno proširiti vijest o podršci koju taj program i uopće CREDI Centar može ponuditi studenti(ca)ma poslijediplomskih studija u BiH.

Tim više jer se uskoro otvara poziv za prijave za naredni ciklus ovog – za mlade istraživač(ic)e – vrijednog i korisnog programa, a sve osobe ispunjavanjem kratkog formulara na linku već danas mogu iskazati svoju zainteresovanost za učešće u informativnom Danu otvorenih vrata koji će se održati u on-line formatu u srijedu, 13. 10. 2021. godine u terminu 15:00-16:00.

Osvrt iz ugla doktorantice: Kroz InQuire program do bržeg razvoja boljeg projekta doktorske disertacije

Prvu polovinu 2021. godine (tačnije od februara do juna 2021.) posvetila sam sedmičnim dvosatnim online predavanjima o razvoju metodologije istraživanja u društvenim naukama, i razmjeni utisaka i ličnih iskustava u okviru InQuire programa. Svakako, bio je to izazov s obzirom na moj raspored pretrpan radnim i nastavnim obavezama, kao i nastavom koju sam slušala na I godini doktorskog studija, ali je aktivno učešće itekako vrijedilo svakog zrna uloženog truda, što se na najkonkretniji mogući način pokazalo nakon završetka programa.

Naime, ja sada – na samom početku II godine doktorskog studija – imam razvijenu metodologiju za buduću doktorsku disertaciju te sam, samim tim, i prije vremena uspjela pripremiti obrazac prijave projekta doktorske disertacije a koji me očekuje kao obaveza u predstojećem, III semestru doktorskog studija. (Teško je opisati kakvo olakšanje donosi ta činjenica.) Doprinos InQuire programa u ovom kontekstu ogleda se u činjenici da sam, kroz 15 sedmica slušanja praktičnih i zanimljivih predavanja, paralelno i kontinuirano promišljala o svom budućem istraživanju i samostalno radila na „sedmičnim domaćim zadaćama“ koje su za cilj imale upravo postepenu izgradnju metodologije na temu koju sami odaberemo – od uvoda, problema, pregleda relevantne literature, istraživačkog pitanja, metodološkog pristupa, svrhe i značaja istraživanja pa do vremenskog plana istraživanja. Naravno, svaki od koraka nije bio u potpunosti urađen u tom periodu, prvenstveno zbog manjka vremena i raspršenosti na više strana, ali je predstavljao značajnu podlogu za moju dalju nadogradnju u okviru studija.

Važno je spomenuti da, iako sam bila jedina učesnica iz oblasti lingvistike u prvoj generaciji programa, bilo mi je zanimljivo i korisno sagledati svoje polje iz šire perspektive (mladih) stručnjak(inj)a drugih grana društvenih nauka. Čak ni predavači/ce, pa ni moja mentorica dodijeljena u okviru programa, nisu bili lingvističkog usmjerenja, ali svejedno – brojna postavljena pitanja, ukazivanja na slabosti i/ili nedosljednosti, davanje povratnih informacija na tekst i prezentaciju, dijeljenje praktičnog ličnog iskustva, izlaganje i prijedlog korisnih materijala i resursa, pristup literaturi i drugim resursima – sve to je uštedjelo mnogo vremena pri mom samostalnom radu i dovelo do bolje, sadržajnije verzije projekta doktorske disertacije.

Stoga, uvjerivši se iz vlastitog iskustva koliku korist za doktorante i doktorantice može donijeti ovaj program, a imajući na umu da se uskoro otvara poziv za prijave za drugi ciklus InQuire programa, porazgovarala sam detaljnije sa predstavnicima implementatora programa, direktorom istraživanja Centra za razvojne evaluacije i društvena istraživanja, dr. sc. Nerminom Oručem i višom istraživačicom, Amelom Kurta, MA o podršci koju CREDI Centar i InQuire inkubator pružaju studenti(ca)ma postdiplomskih studija u Bosni i Hercegovini.

Također, dodatni bonus koji sam uočila, a koji je samo indirektno vezan za ovaj program, jer me upravo InQuire ponukao da ranije odaberem i razvijam temu doktorske disertacije, podrazumijeva to da sam sa već odabranom okvirnom temom, mogla mnogo usmjerenije birati teme za seminarske radove, kao i izborne predmete tokom II semestra doktorskog studija, i tako od samog početka raditi na proširivanju i produbljivanju znanja koje će biti usko povezano i relevantno za obavljanje doktorskog istraživanja. Dakle, moja prijateljska preporuka za svakog doktoranta i doktoranticu je da već početkom I semestra (ako ne i pri samom upisu) odvoje vrijeme za istraživanje i razmišljanje o okvirnoj temi buduće disertacije, ili makar preciziraju područje istraživanja, i potom biraju svoje izborne predmete na osnovu toga.

Kao polaznica prve generacije programa Istraživačkog inkubatora InQuire u čiji je fokus stavljena obuka o razvoju metodologije istraživanja u društvenim naukama, smatram da je vrlo važno proširiti vijest o podršci koju taj program i uopće CREDI Centar može ponuditi studenti(ca)ma poslijediplomskih studija u BiH.

Tim više jer se uskoro otvara poziv za prijave za naredni ciklus ovog – za mlade istraživač(ic)e – vrijednog i korisnog programa, a sve osobe ispunjavanjem kratkog formulara na linku već danas mogu iskazati svoju zainteresovanost za učešće u informativnom Danu otvorenih vrata koji će se održati u on-line formatu u srijedu, 13. 10. 2021. godine u terminu 15:00-16:00.

Osvrt iz ugla doktorantice: Kroz InQuire program do bržeg razvoja boljeg projekta doktorske disertacije

Prvu polovinu 2021. godine (tačnije od februara do juna 2021.) posvetila sam sedmičnim dvosatnim online predavanjima o razvoju metodologije istraživanja u društvenim naukama, i razmjeni utisaka i ličnih iskustava u okviru InQuire programa. Svakako, bio je to izazov s obzirom na moj raspored pretrpan radnim i nastavnim obavezama, kao i nastavom koju sam slušala na I godini doktorskog studija, ali je aktivno učešće itekako vrijedilo svakog zrna uloženog truda, što se na najkonkretniji mogući način pokazalo nakon završetka programa.

Naime, ja sada – na samom početku II godine doktorskog studija – imam razvijenu metodologiju za buduću doktorsku disertaciju te sam, samim tim, i prije vremena uspjela pripremiti obrazac prijave projekta doktorske disertacije a koji me očekuje kao obaveza u predstojećem, III semestru doktorskog studija. (Teško je opisati kakvo olakšanje donosi ta činjenica.) Doprinos InQuire programa u ovom kontekstu ogleda se u činjenici da sam, kroz 15 sedmica slušanja praktičnih i zanimljivih predavanja, paralelno i kontinuirano promišljala o svom budućem istraživanju i samostalno radila na „sedmičnim domaćim zadaćama“ koje su za cilj imale upravo postepenu izgradnju metodologije na temu koju sami odaberemo – od uvoda, problema, pregleda relevantne literature, istraživačkog pitanja, metodološkog pristupa, svrhe i značaja istraživanja pa do vremenskog plana istraživanja. Naravno, svaki od koraka nije bio u potpunosti urađen u tom periodu, prvenstveno zbog manjka vremena i raspršenosti na više strana, ali je predstavljao značajnu podlogu za moju dalju nadogradnju u okviru studija.

Važno je spomenuti da, iako sam bila jedina učesnica iz oblasti lingvistike u prvoj generaciji programa, bilo mi je zanimljivo i korisno sagledati svoje polje iz šire perspektive (mladih) stručnjak(inj)a drugih grana društvenih nauka. Čak ni predavači/ce, pa ni moja mentorica dodijeljena u okviru programa, nisu bili lingvističkog usmjerenja, ali svejedno – brojna postavljena pitanja, ukazivanja na slabosti i/ili nedosljednosti, davanje povratnih informacija na tekst i prezentaciju, dijeljenje praktičnog ličnog iskustva, izlaganje i prijedlog korisnih materijala i resursa, pristup literaturi i drugim resursima – sve to je uštedjelo mnogo vremena pri mom samostalnom radu i dovelo do bolje, sadržajnije verzije projekta doktorske disertacije.

Stoga, uvjerivši se iz vlastitog iskustva koliku korist za doktorante i doktorantice može donijeti ovaj program, a imajući na umu da se uskoro otvara poziv za prijave za drugi ciklus InQuire programa, porazgovarala sam detaljnije sa predstavnicima implementatora programa, direktorom istraživanja Centra za razvojne evaluacije i društvena istraživanja, dr. sc. Nerminom Oručem i višom istraživačicom, Amelom Kurta, MA o podršci koju CREDI Centar i InQuire inkubator pružaju studenti(ca)ma postdiplomskih studija u Bosni i Hercegovini.

Također, dodatni bonus koji sam uočila, a koji je samo indirektno vezan za ovaj program, jer me upravo InQuire ponukao da ranije odaberem i razvijam temu doktorske disertacije, podrazumijeva to da sam sa već odabranom okvirnom temom, mogla mnogo usmjerenije birati teme za seminarske radove, kao i izborne predmete tokom II semestra doktorskog studija, i tako od samog početka raditi na proširivanju i produbljivanju znanja koje će biti usko povezano i relevantno za obavljanje doktorskog istraživanja. Dakle, moja prijateljska preporuka za svakog doktoranta i doktoranticu je da već početkom I semestra (ako ne i pri samom upisu) odvoje vrijeme za istraživanje i razmišljanje o okvirnoj temi buduće disertacije, ili makar preciziraju područje istraživanja, i potom biraju svoje izborne predmete na osnovu toga.

Na koji način, izuzev kroz InQuire program podrške, CREDI centar može biti koristan doktorantima i doktoranticama u BiH?

U svom dosadašnjem radu, CREDI je razvio istraživačku infrastrukturu koja uključuje arhive baza podataka s varijablama spremnim za analizuodjel za prikupljanje podataka s odgovarajućim hardverom i softverom i više od 150 obučenih anketara, programirane sintakse za različite indekse i modele za procjenu efekata programa i politika (npr. BiHMOD), kompjutersku laboratoriju s instaliranim programima za kvantitativnu i kvalitativnu analizu podataka uz praktične obuke i asistenciju pri korištenju tih programa, listu istraživačkih tema relevantnih za različite institucije („research question data bank“), mrežu mentor(ic)a s nekih od vodećih univerziteta u svijetu, te  izgrađene kapacitete stručnjaka zaposlenih u Centru u provođenju istraživanja iz društvenih nauka.

Sve ovo mladim istraživači(ca)ma pruža važnu podršku u savladavanju prepreka u različitim fazama istraživanja, te doprinosi olakšavanju i ubrzavanju procesa istraživanja, što je posebno važno doktoranti(ca)ma i drugim mladim istraživači(ca)ma koji se po prvi put susreću sa zadatkom provođenja ozbiljnog akademskog istraživanja.
„Želimo također naglasiti da su prikupljene baze podataka iz društvenih istraživanja koje su deponovane u Arhivu podataka iz društvenih nauka u BiH na raspolaganju istraživači(ca)ma pod uslovima definisanim pravilima DASS-BiH, pri čemu je pristup svim podacima za istraživačke potrebe besplatan. Doktorantima i doktoranticama u BiH, kao i mladim istraživači(ca)ma obezbijeđuje se pristup resursima CREDI centra, u skladu sa Politikom otvorenog pristupa istraživačkoj infrastrukturi. U pristupu resursima centra prednost imaju studenti i studentice sa partnerskih univerziteta, koji uključuju sve javne univerzitete i nekoliko privatnih univerziteta u BiH.“, istakla je viša istraživačica u CREDI Centru, Amela Kurta.

Treba unaprijediti obuke iz dizajniranja metodologije istraživanja

S obzirom na to da smo mišljenja da uvijek treba biti otvoren za promjene kako bismo ostali na uzlaznoj putanji napretka, odnosno da treba neprestano promišljati nove načine za poboljšanje u svim oblastima, zamolili smo predstavnike Centra da podijele svoja zapažanja o tome koje segmente u visokom obrazovanju u BiH, a prevashodno doktorskim studijima, treba unaprijediti.

„Radeći sa prvom generacijom polaznika/ca, ali i kroz prethodna iskustva rada u institucijama visokog obrazovanja i redovnu komunikaciju sa predstavnicima akademske zajednice, uočili smo nekoliko problema koje bi trebalo unaprijediti kako bi studentima i studenticama pružili dovoljno prilika za usavršavanje. Ono što je poseban prostor za poboljšanje u oblasti doktorskih studija u BiH su programi obuka iz dizajniranja metodologije istraživanja, odnosno pisanja prijedloga istraživačkog projekta, kako bi predložena metodologija bila u skladu sa standardima, odnosno obezbijedila validne i pouzdane rezultate istraživanja.

Pored toga, istraživačima na početku njihove karijere je potrebna odgovarajuća istraživačka infrastruktura, te kontinuirano mentorstvo i stručna podrška u vođenju i provođenju istraživanja. Konačno, sticanje znanja ne bi trebalo biti ograničeno samo na jednu obrazovnu instituciju, nego bi programi razmjene i usavršavanja na istraživačkim institutima i univerzitetima u regiji, Evropi i svijetu trebali biti dostupni našim studenti(ca)ma radi sticanja međunarodnog istraživačkog iskustva.“

Savjet iz CREDI Centra za trenutne i buduće doktoranti/ce

„Put učenja i izgradnje istraživačke karijere nije jednostavan, i vaša istraživačka karijera ne završava nego upravo počinje tek završetkom vašeg doktorskog studija. Iskoristite vrijeme doktorskog studija da izgradite svoje vještine i steknete iskustva koja će vam omogućiti postizanje ciljeva i razvoj vaše odabrane karijere u budućnosti, pri čemu trebate pronaći i iskoristiti sve prilike koje vam stoje na raspolaganju. Pritom, resursi i prilike nisu nužno na raspolaganju unutar jedne institucije. Kao što je već spomenuto, resursi koji vam mogu biti koristi u toku vašeg doktorskog studija a stoje vam na raspolaganju nalaze se u trenutno jedinoj otvorenoj istraživačkoj infrastrukturi za društvena istraživanja u BiH koja je razvijena u okviru CREDI centra, pa vas pozivamo da se uključite u naše aktivnosti i kontaktirate nas za više informacija.“

O CREDI Centru – Centru za razvojne evaluacije i društvena istraživanja

Centar za razvojne evaluacije i društvena istraživanja (CREDI) je neovisni, neprofitni i nestranački istraživački institut osnovan 2016. godine, sa misijom jačanja kulture zasnovane na dokazima u BiH i regiji Zapadnog Balkana. CREDI ispunjava svoju misiju proizvodeći visokokvalitetne evaluacije programa i politika, kao i istraživanja u društvenim naukama, koristeći najsavremenije metodološke pristupe. Rezultati njihovih istraživanja već se uveliko koriste za unaprjeđenje različitih zakona, projekata, programa, politika i organizacija. Njihova istraživačka područja pokrivaju najvažnije teme za evaluaciju programa i politika u zemlji i uključuju analizu tržišta rada, migracije, obrazovanje, finansijsku inkluziju, pitanja socijalne zaštite i lokalni ekonomski razvoj. Ključna je prednost  istraživačka infrastruktura koju imaju na raspolaganju, te ekspertiza u kvantitativnim metodama istraživanja. Od svog osnivanja implementirali su brojne istraživačke projekte, evaluacije i procjene.

CREDI je trenutno član različitih evropskih konzorcijuma istraživačkih organizacija (eng. ERIC), kao što su CESSDA-ERIC, OpenAIRE i ESS-ERIC. Ove mreže omogućile su izgradnju kapaciteta osoblja Centra za sve faze istraživačkog procesa. Od 2019. godine, CREDI je aktivno uključen u inicijativu za uključivanje Bosne i Hercegovine u Evropsko društveno istraživanje (ESS), a od tada je osnovao ESS-BiH mrežu istraživačkih institucija u kojoj je uključeno 12 vodećih univerziteta širom Bosne i Hercegovine. CREDI je takođe uložio značajne napore u zagovaranje visokih standarda u dugoročnom očuvanju podataka u društvenim naukama osnivajući i upravljajući prvom Arhivom podataka za društvene nauka u Bosni i Hercegovini (DASS-BiH).

CREDI Centar učestvuje u brojnim nacionalnim, regionalnim i međunarodnim istraživačkim mrežama, što omogućava korištenje vanjskih stručnjaka u raspravi o određenim metodološkim pitanjima koja se mogu pokrenuti tokom implementacije projekta. Razvili su saradnju sa značajnim brojem istraživačkih institucija širom svijeta. Na nivou Europe, osim ERIC mreža, CREDI je član ETF mreže za procjenu vještina, te Evropske mreže za regionalne analize tržišta rada. U regionu, Centar je koordinacioni partner Mreže za migracije na Zapadnom Balkanu (WB-MIGNET), član Mreže za analizu tržišta rada Zapadnog Balkana (predvođena FREN-om, Beograd), član Regionalne mreže Europskog društvenog istraživanja na Zapadnom Balkanu (WB-ESS) i član Inicijative za Zapadni Balkan „Budućnost države blagostanja“ (koju vodi Centar za socijalnu politiku, Beograd).

OSTAVITI ODGOVOR