Inga Kotlo (New Voices)

Jedan naučni rad piše se sedmicama, mjesecima, pa i godinama, a nerijetko ostaje neprimijećen – zakopan u virtualnim i/ili fizičkim arhivama. Kako učiniti rezultate svog marljivog rada vidljivijim i dostupnijim za korištenje i unapređenje (lokalne i globalne) zajednice, i ujedno doprinijeti čitanosti i citiranosti (odnosno povećanju h-indeksa istraživača/ice)? Pročitajte u nastavku savjete univerzitetskih profesora te vrhunskih stručnjaka digitalnog marketinga.

Naučnici/e posvećuju vrijeme i ulažu značajne mentalne napore da unaprijede postojeće razumijevanje i znanje u svim oblastima, riješe ili umanje određene probleme i uopće poboljšaju kvalitet života. Objavljivanje naučnog rada je tek jedna od stanica, a nipošto konačno odredište, u dijeljenju svojih saznanja sa lokalnom ili globalnom zajednicom. Ipak, iako se godišnje objavi više od milion naučnih radova, većina ih prođe neopaženo. Istovremeno, postoji mnogo zanemarenih a jednostavnih, efikasnih i besplatnih načina na koje je moguće vrlo uspješno vršiti naučnu komunikaciju i promovisati svoj naučni rad – putem društvenih mreža, blogova, različitih multimedijalnih alata i sl.

Stoga smo o ovoj važnoj temi porazgovarali sa van. prof. dr. Džemalom Špagom i doc. dr. Adijem Maslom sa Odsjeka za engleski jezik i književnost Fakulteta humanističkih nauka Univerziteta „Džemal Bijedić“ u Mostaru. Naši su sagovornici tokom 2021. godine učestvovali u tematski relevantnom programu pod nazivom  Online Science Communication and Public Engagement Training Programme u organizaciji British Council, u saradnji sa University of West England (Bristol) i ThinkWrite organizacijom. Cilj programa bio je ponuditi mladim istraživači(ca)ma (unutar 8 godina nakon doktoriranja) kako teoretski modul koji se tiče principa naučne komunikacije, tako i praktični modul koji donosi pregled alata i tehnika za naučnu komunikaciju.

Započnimo sa zaključcima koje nosite sa British Council programa „Online Science Communication and Public Engagement Training Programme“… Šta biste istakli kao vrijednu lekciju za budućnost?

Van. prof. dr. Džemal Špago: “Učešće u navedenom programu stručnog usavršavanja za mene je predstavljalo zanimljivo iskustvo, i priliku da iz prve ruke, od istraživač(ic)a sa respektabilnog britanskog univerziteta University of the West of England, učim o načinima efikasnog prezentiranja naučnih istraživanja široj zajednici, ali i uključivanja javnosti i lokalne zajednice u sami proces identificiranja relevantnih tema i planiranja budućih istraživanja. Značaj ove tematike posebno dolazi do izražaja u svjetlu činjenice da u našoj zemlji trenutno ne postoji kvalitetna povezanost, niti koordinacija između istraživač(ic)a i zajednice koja bi trebala da ima koristi od provedenih istraživanja. U tom smislu, učesnici i učesnice ovog programa razvili su svijest o samoj važnosti upoznavanja javnosti sa provedenim ili planiranim istraživanjima, te stekli nova znanja o online alatima i platformama koje se mogu koristiti u tom procesu.”

Doc. dr. Adi Maslo: „Zaključak je da uspješan naučnik/ca neće prestati crpiti načine nadogradnje svoga znanja. S tim u vezi, sve što nam se nudi kao mogućnost stjecanja novih ili nadogradnja postojećih vještina više je nego dobrodošlo. Nauka nije nešto što se može dovršiti. Stoga, meni lično trening British Councila koristio je u smislu osvještavanja zanemarenog aspekta nauke – prezentiranja rezultata istraživanjaKorištenje interneta za nauku ne razlikuje se previše od njegove upotrebe u slobodno vrijeme, zapravo, sve se nalazi na jednom mjestu, samo se trebamo fokusirati na to šta želimo postići s alatom koji nam je dostupan.“

Zašto je važno za doktorant(ic)e i mlade istraživač(ic)e da znaju efikasnije predstavljati svoj naučni rad u lokalnoj zajednici? Zašto je to važno za širu lokalnu zajednicu?

Doc. dr. Adi Maslo: „Vjerovatno nisam jedina osoba koja je do početka spomenutog treninga smatrala da nauka treba da ostane među naučnicima. Međutim, izlazak istraživač(ic)a izvan svojih ustaljenih naučnih krugova i širenje horizonta prema zajednici neminovan je. Naučnici/e i istraživači/ce dobrim dijelom svoje rezultate crpe upravo iz lokalne zajednice, kroz ankete i slično, pa bi bilo više nego uputno svoja saznanja podijeliti sa zajednicom. Dakle, ne radi se isključivo o reklami svoga rada u nekom marketinškom smislu, naučnici/ce i istraživači/ce od toga nemaju mnogo koristi, već je bitno imati dvosmjernu komunikaciju sa lokalnom zajednicom, te iz takve komunikacije crpiti dodatna, obogaćena saznanja.“

Van. prof. dr. Džemal Špago: „Suština je u tome da naučna istraživanja ne bi trebala biti sama sebi svrha, niti bi primarni razlog za njihovo provođenje trebao biti tek formalizirano ispunjavanje potrebnih preduslova za napredovanje i dobivanje naučnih zvanja. Umjesto toga, naučna istraživanja treba da budu relevantna i korisna za zajednicu, a njihovi rezultati da doprinose njenom razvoju i boljitku. Da bi se to osiguralo, neophodno je uspostaviti ili poboljšati komunikaciju između istraživač(ic)a i lokalne zajednice, te probuditi interes javnosti za ovu tematiku. Na taj način mladi istraživači/ce će biti dodatno motivisani za daljnja istraživanja, a lokalna zajednica će biti u prilici da iskoristi rezultate provedenih istraživanja u planiranju budućih aktivnosti.“

Na koji način i putem kojih digitalnih alata komunicirati o naučnom radu sa širom zajednicom?

Doc. dr. Adi Maslo: „Alati digitalnog doba nude bezbroj mogućnosti komuniciranja. Ironično bi bilo da nauka ne ide u korak s vremenom. Za uspješnu komunikaciju sa bilo kojom ciljnom grupom potrebno je prvo definisati tu grupu. Ciljna grupa nam može biti naše neposredno okruženje, ljudi koji se rekreativno bave nekom vrstom sporta, ljubitelji teorija zavjera, sve ovisno o oblasti koju izučavamo i koja bi mogla biti interesantna našoj ciljnoj grupi. U segmentiranju ciljne skupine valja također obratiti pažnju na to koliko je naša tema već zastupljena u javnosti. Pored medijske zastupljenosti u općem smislu, naravno, ponovo ovisno o nauci kojom se bavimo, mogu postojati, recimo, udruženja građana koja se bave istom tematikom kao i mi itd.

Što se tiče alata za komuniciranje, također postoji široka lepeza. Digitalnih alata postoji toliko da možemo izabrati onaj koji nama i našoj projiciranoj ciljnoj grupi najbolje odgovara. Neki od kanala za komuniciranje su: Facebook, YouTube, Twitter, Instagram, Pinterest, LinkedIn, ali i blogovi, saopćenja za javnost i medijski nastupiAko vam neki od ovih kanala izgledaju nenaučno, varate se. Gdje drugo publiku naći osim ondje gdje se već nalazi? Naravno, svi ovi alati su u svojoj osnovi besplatni. Bitno se fokusirati na format kojim želite komunicirati.“

Koje primjere dobre prakse možemo jednostavno usvojiti?

Doc. dr. Adi Maslo: „Primjer dobre prakse bio bi tzv. infographic, tj. vaši rezultati vizualizirani u jednu sliku. Tu sliku možete jednostavno dijeliti na društvenim mrežama. Prednost infografika jeste što možete više rezultata postaviti na jedno mjesto, a zahvaljujući vizualnoj komponenti rezultati će biti uočljiviji. Mnoštvo je stranica koje vam nude besplatne urneke za izradu infografika. Najpoznatiji su Canva i Datawrapper.

Inače, moja je preporuka da koristite sve što je besplatno, makar bila free trial verzija od mjesec dana. Sigurno ćete izvući neki benefit iz toga. Lično mi je jako koristila jednomjesečna besplatna pretplata na LinkedIn Premium. Još jedan savjet za buduće naučnike/ce i istraživač(ic)e jeste da obrate pažnju na svoj digital footprint, odnosno da budu konzistentni u dijeljenju informacija. Radi se o tome da, ukoliko, recimo, imate profile na nekoliko društvenih mreža koristite uvijek isti email i ime, uvežete profile sa različitih društvenih mreža, te da posvetite nešto vremena i uredite te profile i njihove „about“ sekcije. Upišite svoje naučne interese i oblast ali i nešto što privatno volite raditi i sl. (možda postoji još neki lingvista koji je ujedno i ljubitelj kaligrafije).“

Van. prof. dr. Džemal Špago: “Kao i u svemu drugome što želimo dobro uraditi, mislim da je kreativnost vrlo važna kada je riječ o kvalitetnom prezentiranju naučnih istraživanja, a kada imamo kreativan plan prezentiranja rezultata svoga istraživanja, na raspolaganju su nam različiti besplatni alati i platforme koje nam mogu efikasno poslužiti u tu svrhu.”

Šta nam preporučuju vrhunski stručnjaci digitalnog marketinga?

Svjesni važnosti i stepena zanemarenosti ove teme, potražili smo i preporuke vrhunskih stručnjaka digitalnog marketinga iz Bosne i Hercegovine. Sažete prijedloge za poboljšanje promocije naučnog rada putem društvenih mreža uputili su Goran Karanović – doktor pravnih nauka, profesionalni novinar, nagrađivani književnik i SEO copywriter i Adi Đukić – osnivač Agencije WEB Studio, konsultant za digitalni marketing i uopće jedan od regionalnih pionira digitalnog marketinga i Google Ads kampanja.

U promociji naučnog rada, kao i u svim drugim slučajevima kada je riječ o korištenju kanala digitalnog marketinga, sve kreće od zadanog cilja. Cilj određuje publiku i način prenošenja poruke, gdje u konačnici pronalazimo idealan kanal ili više njih. Imajući na umu specifičnost oblasti kojom se bavite, idealno bi bilo da imate kvalitetnu mailing listu (tj. da vremenom prikupljate i u jednom fajlu objedinite adrese koleg(ic)a, studenata/ica, učesnika/ca relevantnih konferencija, seminara i sl.), pa šaljete personalne mailove u vezi anketa koje provodite i/ili tim putem dijelite relevantne članke i vaše radove. U svakom slučaju, sa i bez kvalitetne mailing liste, preporučuje se ankete ili radove podijeliti na društvenim mrežama (Facebook i LinkedIn), a ako je potreban veći uzorak za ankete ili doseg za radove, moguće je poslati iste i online medijima / specijaliziranim časopisima.

Koje digitalne alate (naglasak je na besplatnim opcijama) možete preporučiti za kvalitetniju online komunikaciju i prezentaciju naučnog rada?

Prije svega, na broju 1 je Google pretraživač. Tu se mogu naći svi odgovori na vaša pitanja i dileme, pogotovo ako želite da budete originalni. Google Keyword Planner može vam biti od koristi kada kreirate korisne, relavantne i dopadljive sadržaje kojima ćete svoj rad promovisati na webu (npr. na blogu na platformama kakve su WordPress ili Google Site) – putem ovog besplatnog alata prvo možete istražiti češće korištene ključne riječi u vašoj oblasti, zatim odabrati nekolicinu najrelevantnjih ključnih riječi, te potom ih uvrstiti u tekst kojeg pripremate za objavu u virtualnom svijetu i tako tekst optimizirati za tražilice, čime se povećava doseg vaše web stranice (SEO copywriting).

Na Google se nadovezuje i YouTube platforma sa milionima korisnih video tutorijala. U istraživanjima i anketama, Google Forms je osnova, a prilikom email komunikacije sa više (stotina) ljudi, odličan newsletter alat je Mailchimp. Ovdje je važno skrenuti pažnju na GDPR pravila i ograničenje u slanju onim ljudima koji se prethodno nisu svojom voljom pretplatili na određenu mailing listu.

Prezentacija naučnog rada može biti na običnoj PowerPoint prezentaciji, a mogu se koristiti i razni besplatni online alati za kreiranje prezentacija različitih formata (infografike, video, itd). Idealno  je koristiti kombinaciju provjerenih prezentacijskih formata (PowerPoint) uz dodatne infografike, zanimljive vizuale – postere i videozapise. Ovdje treba posebno naglasiti videozapise koji se smatraju budućnošću marketinga pa i u promociji naučne komunikacije, jer garantovano dopiru do mnogo većeg broja osoba – očekuje se da će do 2022. godine online videozapisi činiti više od 82% prometa na internetu, što je 15 puta više nego što je bilo u 2017. godini. Vrijedi spomenuti da ljudi već danas dijele videozapise 1,200% više nego linkove i tekst skupa, te da stranica ili post sa videozapisom drži pažnju publike 7 puta više nego post bez videozapisa.

Za kreiranje multimedijalnog materijala, moguće je koristiti besplatan online alat Canva za uređenje grafike (fotografije i videozapisi). Pripremljene prezentacije, infografike i videozapise  preporučljivo je objaviti na društvenim mrežama – posebno je korisno istražiti relevantne tematske grupe/zajednice na Facebooku i LinkedIn, jer one mogu biti odličan kanal za razmjenu znanja i anketiranje.

Inače, LinkedIn mreža je mjesto gdje uz malo truda, istraživanja i kvalitetnih konekcija (virtualnih prijatelja), možete doći do svjetskih eksperata iz vaše naučne oblasti, a time i do mnoštva novih vrijednih informacija. Također, u 2-3 klika možete podijeliti vaš naučni rad sa širom (naučnom i nenaučnom) zajednicom. Naravno, podrazumijeva se da u korisne mreže za promociju naučnog rada spadaju i ResearchGate i Academia.edu, te specijalizirana tražilica Google Scholar, koje prvenstveno okupljaju predstavnike/ce naučne zajednice. Konačno, Twitter je u svijetu vrlo popularna društvena mreža za akademske radnike/ce i istraživač(ic)e, koja dozvoljava autoru/ici da – kratkim objavama (“tweetovima”) od maksimalno 280 znakova – “gurne” svoj rad među širu publiku, i tako skrene više pažnje na njega.

Dakle, da sumiramo, nakon objavljivanja naučnog rada, a poštujući smjernice koje je izdavač istaknuo na svojim kanalima, možemo učiniti neke od sljedećih popratnih aktivnosti:

Na ovaj način, ne samo da ćemo educirati širu javnost o saznanjima koje smo kroz naučni rad iznjedrili, nego ćemo i povećati broj “downloada” našeg rada i uopće broj čitanja (jer ćemo doprijeti do “pravih, zainteresovanih čitatelj(ic)a”), a što dovodi i do povećane citiranosti i – dugoročno gledano – našeg povećanog h-indeksa (koji je pokazatelj naučne produktivnosti i uticaja), čemu se u pravilu i teži.

 

OSTAVITI ODGOVOR