Objavljeno na: dnevni.ba

Piše: Dragan Bradvica

Mnogo je primjera u kojima Bosna i Hercegovina više ne samo da je crna rupa Europe nego iz godine u godinu postaje ‘crna rupa’ zapadnog Balkana. I dok sve druge zemlje napreduju, doduše sporo ali ipak napreduju, gotovo da nema područja života u kojem mi stagniramo ili čak padamo. Ekonomski ali i moralni kolaps društva na svakom koraku.

Nenad Jevtović

I dok prošlost ne možemo vratiti, budućnost svakako možemo oblikovati kako nama odgovora. I bh. političke (kvazi)elite uistinu ga obliku kako one žele – uništavaju obrazovanje, stvaraju nove profesionalne podizače ruku a inovacije i razvoj su nam postale misaone imenice. Koga ona čudi što su nam učenici funkcionalno nepismeni, što nam sveučilišta ne mogu na najbolje svjetske liste a i ono mladih i obrazovanih što imamo sve više bježe iz države. Ima li uopće se čemu nadati u državi koja za istraživanje i razvoj ulaže 0,2 posto BDP-a dok je prosjek Europske unije 2,4 posto s tendencijom da ide na tri posto?

Loši smo… ali i dalje tonemo

Nenad Jevtović iz Instituta za razvoj i inovacije, također je upozorio na alarmantne podatke oko malih ulaganja u investicije i razvoj. Rezultati istraživačke studije ‘Troškovi emigracije mladih iz BiH’ također pokazuju kako nedovoljno novca od doznaka završi u investicijama, istraživanju i razvoju u zemlji, dok se veliki dio ulaže u potrošnju i nekretnine, odnosno za životne troškove i nekretnine najbližih.

Male države jedino i isključivo u svijetu koji je postao ‘globalno selo’ mogu sujeti ukoliko su države znanja s vrhunskim obrazovnim sustavom. Na to nas godinama upozoravaju sa svih strana. Digitalizacija je u svijetu već nešto normalo, u nas nije, a dok svijet bilježi sve značajnije uspjehe na polju umjetne inteligencije u BiH se o tome niti ne priča. Upravo zato su inovacije i razvoj nešto od krucijalne važnosti na ovu državu. Tim više ako znamo da će 60 posto djece koja su danas u osnovnim školama imati zanimanja koja danas ne postoje. Kakav je odgovor naše države? Iz posljednjih podataka Agencije za statistiku BiH o proračunskim izdvajanjima za istraživanje i razvoj tijekom 2018. godine ona su bila 19.178.129 maraka. Podatak na koji se može bukvalno samo zaplakati jer živimo u zemlji u kojoj korupcija godišnje pojede 1,5 milijardi maraka, odnosno svake sekunde 47 maraka.

– Proračunska sredstva institucija su prema sektoru namijenjena najviše sektoru visokog obrazovanja 68,2 posto, zatim slijedi državni sektor sa namijenjenih 26,4 posto proračunskih sredstava. Ostala proračunskih sredstva su namijenjena poslovnom sektoru 2,5 posto i neprofitnom sektoru 2,3 posto. Najviše proračunskih sredstava institucija prema društveno-ekonomskim ciljevima je utrošeno u obrazovanje (55,5 posto), navodi se u priopćenju. A kako s našim vlastima nikada ne možemo dodirnuti dno, nego oni još dublje kopaju ambis svjedoči sljedeći podatak – planirana proračunska sredstva za istraživanje i razvoj u tekućoj godini iznose 16.989.380 maraka. Prema društveno-ekonomskim ciljevima, većina sredstava planirana je u obrazovanje (55,9 posto).

Kako bi svim čitateljima bilo jasno o kakvom se zaostajanju radi, napraviti ćemo usporedbe sa regijom i Europskom unijom. Tako, dok BiH u ove svrhe ulaže 0,2 posto BDP-a, u Hrvatskoj su ulaganja 0,86 posto, u Bugarskoj 0,75 posto. Među članicama EU aktivnostima u istraživanju i razvoju najviše se ističu Švedska (3,33 posto BDP-a) i Austrija (3,16 posto). Ukoliko gledamo i druge svjetske sile, za ove svrhe se u Južnoj Koreji izdvaja 4,2 posto BDP-a, Japanu 3,3 posto, SAD-u 2,8 posto ili Kini oko 2,4 posto. Vrlo je važno kazati kako više od 50 posto rasta BDP-a u razvijenim ekonomijama rezultat je rasta inovacija, kao i 20 posto novokreiranih radnih mjesta.

Sve više postajemo uteg i za regiju

Naši velebni rezultati u ovom polju prepoznati su i od strane međunarodnih istraživanja. Globalni indeks inovacija sastavlja se i objavljuje svake godine od 2007.

Soumitra Dutta

– Globalni indeks inovacija ekonomije rangira prema njihovoj inovacijskoj sposobnosti, no, on pruža i vrijedan uvid u dinamiku globalnih inovacija: ističe ekonomije koje su najbolje u inovacijama i one koje su uspješnije u prevođenju ulaganja inovacijskih inputa u dobre rezultate. Lekcije ovih lidera u inovacijama daju korisne smjernice o inovacijskim politikama za druge zemlje, komentirao je Soumitra Dutta, bivši dekan i profesor menadžmenta na Sveučilištu Cornell te jedan od izdavača GII-a. Njihovi podaci pokazuju kako je najbolje rangirana država ove regije Slovenija na 31. mjestu, Hrvatska i Crna Gora su završile na 44. i 45. mjestu, Srbija na 57., a Sjeverna Makedonija na 59. mjestu. Tko je najgori? Naravno, ‘bolesnik BiH’ koja je zauzela 76. mjesto. Ovim tempom brzo će nas prestići i afričke države.

NAPOMENA:

Objavljeni sadržaj i komentari na internet  portalu IMEP.ba su odgovornost autora sadržaja (fizičke ili pravne osobe) i ne reflektuju ciljeve ili stavove Programa osnaživanja nezavisnih medija (IMEP) ili CPCD-a.

Sve komentare i sadržaje, prije nego budu vidljivi na portalu, mora odobriti administrator.

Svi sadržaji, kao i stavovi i mišljenja komentatora, odražavaju stavove i mišljenja isključivo onih koji ih postavljaju. Redakcija portala IMEP.ba je dužna da u slučaju komentara koji izazivaju rasnu, nacionalnu ili vjersku mržnju te potiču na nasilje, ukloni neprimjereni sadržaj i nadležne organe obavijesti o pristiglom komentaru.

OSTAVITI ODGOVOR