Objavljeno na: dnevni.ba

Piše: Dragan Bradvica

Regija zapadnog Balkana opterećena je bremenitom prošlošću koja je naročito u Bosni i Hercegovini rezultirala neriješenim nacionalnim ali i socioekonomskim pitanjima a sve to nas je bacilo na dno Europe. Druge zemlje, uz sve poteškoće, ipak napreduju i polako koračaju četvrtom industrijskom revolucijom a mi nismo izašli niti iz druge.

Kao takvi nemamo apsolutni nikakvu šansu za uspjeh i napredak. A kako ima svijetlih primjera u kojima nam svesrdnu pomoć daju EU i drugi međunarodni partneri jesu razvi projekti međugranične suradnje. Jedan od takvih je IPA CBC Croatia-Bosna and Herzegovina-Montenegro 2014-2020 a koji je već rezultirao konkretnim projektima koji su omogućili nova zapošljavanja, bolju suradnju i svojevrsno ‘brisanje granica’. Sve ono što može voditi pomirenju, ekonomskom oporavku i boljem životu.

Okoliš

Tako je u subotu svečano obilježen Dan europske suradnje i 30 godina 30 godina programa Interreg i to s projektnim partnerom Park prirode Hutovo blato i Državnom vlašću u Bosni i Hercegovini – Direkcija za europske integracije sadnjom 10 stabala. Kroz Interreg IPA Program prekogranične suradnje Hrvatska – Bosna i Hercegovina – Crna Gora 2014. – 2020., zasađeno je ukupno 30 stabala u tri države, što simbolično predstavlja 30 godina Interregovih programa i jednu od tema proslave – Zelenija i klimatski neutralna Europa.

Jedan od projekata za očuvanje okoliša jeste i projekti SMART SCHOOLS, koji se bave zajedničkim prekograničnim problemima niskog udjela obnovljive energije, energetski neučinkovitih javnih zgrada, malog broja zelenih radnih mjesta u gospodarstvu i dominacije ugljena u energetskom sektoru Bosne i Hercegovine što uzrokuje zagađenje u prekograničnom području. Nadalje, projekt se bavi ne samo problemima već i temeljnim uzrocima gore spomenutih prepreka. Rješenje će se pružiti uključivanjem donositelja odluka, motiviranjem na uvođenje inovacija i podizanjem svijesti šire javnosti.

Glavni cilj SMART SCHOOLS je doprinijeti održivom rastu na projektnom području povećavanjem energetski učinkovitih mjera i uvođenjem obnovljivih izvora energije. Rezultati projekta uključuju sedam energetski obnovljenih škola i novo grijanje na biomasu, dva školska solarna laboratorija i 20 prototipova izrađenih od strane studentskih inovatora. Posebna pažnja posvetit će se promjeni ponašanja ciljnih skupina i osigurati manju potrošnju energije.

Zdravstvo

S obzirom na pandemiju koja nam je svima uvelike promijenila živote u prvi plan su iskočila pitanja zdravstva a i u tom sektoru od krucijalnog značaj prekogranična suradnja. Primjer toga jeste projekt ‘Mreža za zbrinjavanje bolesnika s farmakorezistentnom epilepsijom i bolesnika sa uznapredovalom fazom Parkinsonove bolesti – Neur Net’za koju je i federalni ministar zdravstva Vjekoslav Mandić kazao kako je primjer uspješnog korištenja IPA sredstava, te je uputio zahvalnost Europskoj komisiji koja je prepoznala značaj projekta, i bez čije financijske potpore realizacija ovog projekta ne bi bila moguća.

– Devet bolnica u programskom području Klinika za neurologiju plus dvije Klinike za neuropedijatriju su opremljene sa najsuvremenijom opremom. Imamo preko 30 liječnika specijalista neurologa koji su stekli dodatna znanja i vještine i preko 200 pacijenata koji su bili korisnici NeurNet mreže za vrijeme službene implementacije projekta, kazala je Dženita Hukić, menadžerica projekta, Federalno ministarstvo zdravstva.

Nedavno je održan svečani prijem potpuno opremljenih vozila hitne medicinske pomoći koja su uručena Domu zdravlja Mostar u okviru projekta RACE, IPA CBC prekogranične suradnje. Svečani prijem je održan na parteru Gradske vijećnice, a istom su nazočili gradonačelnik Ljubo Bešlić, ravnatelj Doma zdravlja Mostar Mario Kordić te ostali sudionici projekta, kao i djelatnici Doma zdravlja Mostar. RACE projekt traje u razdoblju od 15. veljače 2020. – 14. veljače 2022., odnosno 24 mjeseca. Nositelj projekta je Dom zdravlja Mostar, dok su prekogranični projektni partneri Zavod za hitnu medicinu Zagrebačke županije i Zavod za hitnu medicinsku pomoć Crne Gore. Ukupna vrijednost projekta iznosi 940.443,29 eura. Cilj projekta je uskladiti i poboljšati hitne medicinske usluge u prekograničnom području u svrhu postizanja veće efikasnosti i profesionalnosti u očuvanju ljudskih života. U prvom dijelu projektnoga ciklusa Dom zdravlja Mostar je nabavio dva moderna i potpuno opremljena vozila za potrebe Službe za hitnu medicinsku pomoć čija vrijednost iznosi 163.300 eura.

Značajni projekti za Hercegovinu

Vrlo značajan projekt za Hercegovinu jeste projekt Heritage REVIVED financiran je sredstvima Europske unije u okviru Interreg IPA programa prekogranične suradnje Hrvatska–Bosna i Hercegovina–Crna Gora 2014. – 2020. Projekt se bavi zajedničkim prekograničnim izazovom integriranja u ponudu održivog kulturnog turizma i upravljanja lokalitetima kulturne baštine, posebno onim arheološkim koji su smješteni na periferiji urbanih područja, koja su često fizički ugrožena, zanemarena, nepristupačna ili slabo dostupna, a koja su slabo predstavljena i promovirana. Tako je nedavno potpisan je ugovor o partnerstvu između Grada Ljubuškog i JU Razvojne agencije ŽZH-HERAG na navedenom projektu.

Potpisali su Vedran Markotić ispred Grada Ljubuškog i Radoslav Luburić ispred Razvojne agencije ŽZH-HERAG. Glavni ishodi projekta su: razvoj i promocija novog zajedničkog turističkog proizvoda (VR obnova Rižnica, Gračina, Muzeja Stari grad Ulcinj i lokaliteta Shas); izgrađen i opremljen posjetiteljski centar na rimskom vojnom logoru Gračine; stari grad Ljubuški obnovljen i predstavljen; posebno modernizirana izložba muzeja u Ulcinju; nalazište Rižinice arheološki je istraženo, sačuvano i prezentirano zajedno s odmorištem izgrađenim za prezentaciju lokaliteta Rižinice za turiste; obnova i prezentacija arheološkog nalazišta Svač; zajednička medijska kampanja; tematska regionalna konferencija. Luburićje istaknuo kako se obnavlja središnji dio kule, popularno zvane Herceguša, braniča kule, i jugoistočnog bedema. Posjetiteljski centar će se nalaziti u sklopu rimskog vojnog logora Bigeste. Centar će sadržavati svojevrsni arheološki muzej s nalazištima iz doba antike. Kroz 3D naočale moći će se vidjeti virtualna stvarnost, odnosno nekadašnji izgled rimskog vojnog logora. Bit će tu replike rimskih vojnika i vojne opreme. Izgradit će se kongresna dvorana. Posjetiteljski centar na rimskom nalazištu Bigeste Gračinama, vrijedan 318 tisuća eura.

Bolja saradnja BiH, Hrvatske i Crne Gore

Isto tako, ova suradnja pomogla je i Krajini, koja je uključena prekogranični projekt I.N.G.R.I.D. za razvoj energetski efikasnih održivih mreža gradova i općina u prekograničnom području. U njemu sudjeluju Općina Krnjak i Hrvatska Kostajnica iz Hrvatske,Općina Velika Kladuša u BiH i Grad Podgorica iz Crne Gore.

– Radi se o projektu EU u vrijednosti ili 935 tisuća eura, financiranom iz Programa Interreg IPA-Hrvatska-BiH-Crna Gora 2014.-2020. Nositelj projekta je Općina Krnjak sa spomenutim partnerima, a cilj je unaprijediti saradnju općina i gradova na prekograničnom području u smislu korištenja održivih izvora energije kroz niz promotivnih mjera, a ponajprije kroz realizaciju tzv. pilot-projektnih investicija na vlastitom području. Kroz projekt će se oformiti i energetski info-uredi čiji je zadatak osigurati kontinuitet u širenju svijesti među različitim grupama građana i stručne javnosti o temi energetske efikasnosti, kazao je Mihajlović, načelnik Općine Krnjak.Uz ovaj, tu je i projekt ‘Zaštita i promocija kestena’ koji je sufinanciran iz Programa IPA Interreg prekogranična suradnja Hrvatska-Bosna i Hercegovina-Crna Gora 2014.-2020. a nositelj projekta je Općina Velika Kladuša.

Koristi će imati i žitelji Zeničko-dobojske županije. Naime, vodeći partner projekta centrikom NET, čija je ukupna vrijednost 766.408,50 eura, je Općina Stari Jankovci, a glavni cilj projekta je jačanje gospodarskih potpornih organizacija u ZDŽ-u, Vukovarsko-srijemskoj županiji u Hrvatskoj i Gradu Podgorici u Crnoj Gori primjenom inovativnih modela i pristupa za povećanje konkurentnosti lokalnih MSP-ova.

NAPOMENA:

Objavljeni sadržaj i komentari na internet  portalu IMEP.ba su odgovornost autora sadržaja (fizičke ili pravne osobe) i ne reflektuju ciljeve ili stavove Programa osnaživanja nezavisnih medija (IMEP) ili CPCD-a.

Sve komentare i sadržaje, prije nego budu vidljivi na portalu, mora odobriti administrator.

Svi sadržaji, kao i stavovi i mišljenja komentatora, odražavaju stavove i mišljenja isključivo onih koji ih postavljaju. Redakcija portala IMEP.ba je dužna da u slučaju komentara koji izazivaju rasnu, nacionalnu ili vjersku mržnju te potiču na nasilje, ukloni neprimjereni sadržaj i nadležne organe obavijesti o pristiglom komentaru.

OSTAVITI ODGOVOR