Objavljeno na: portal-udar.net

Stručnjaci upozoravaju da je nekritička i pretjerana konzumacija vijesti u vezi sa pandemijom itekako štetna za mentalno zdravlje.

U martu 2020. jedan lokalni portal objavio je vijest da su dvije Zeničanke zaražene koronavirusom prisustvovale proslavi 8. marta. Da stvar bude gora, okupljene, njih čak pet stotina, zabavljao je jedan pjevač, koji je kasnije nastavio nastupati po kafanama.

– Osim toga, a prema tvrdnjama njenih sugrađana, koristila je i javni prevoz, zbog čega su sada svi u strahu – navodi se dalje.

Ova vijest izazvala je lavinu reakcija – straha, bijesa, traženja odgovornosti, panike… Priča se u konačnici pokazala netačnom, ali je postigla efekat potpuno suprotan od onoga što je zadatak medija, a to je objektivno i tačno izvještavanje.

Osim što je na površinu izbacila probleme sa kojima se novinari širom svijeta susreću, pandemija je potcrtala odgovornost medija za profesionalno izvještavanje. Stručnjaci upozoravaju da je nekritička i pretjerana konzumacija vijesti u vezi sa pandemijom itekako štetna za mentalno zdravlje. Dvije su stavke oko kojih se u načelu slažu: mediji moraju izvještavati bez senzacionalizma i podsticanja panike, a pojedinci moraju filtrirati dozu i vrstu vijesti koje prate.

IZVJEŠTAVANJE U KRIZI

Svjetska zdravstvena organizacija uvela je novi termin – infodemija, koji je označavao pojavu da mediji plasiraju oprečne informacije, kao i dezinformacije, što može izazvati stvaranje panike među građanima.

Kako su se redakcije organizovale u novim, neobičnim okolnostima: kako izvještavati tačno i pravovremeno ali bez unošenja panike i senzacionalizma, svjedoče novinari iz Sarajeva, Trebinja i Tuzle.

Amarildo Gutić (Foto: N1 BiH)

Za Amarilda Gutića, novinara online magazina Žurnal, uloga medija ne razlikuje se mnogo bila pandemija ili ne: naravno da je važno ne izazivati paniku, ali je isto tako važno informisati javnost ukoliko nadležni ne rade svoj posao.

– Prioriteti u smislu načina izvještavanja ostaju isti, tačna i razložno postavljena priča.

Primijetio je, ipak, da mediji nisu ostali imuni na senzacionalizam, pogotovo na početku pandemije:

– Podaci o razvoju pandemije su na početku sadržavali netačnosti, ali je to vremenom splasnulo. Svakako da je princip rada isti: kao i u svakoj priči i prije pandemije, mora se izvještavati provjereno i tačno. Kako je Žurnal posvećen prevashodno pričama o korupciji, a javne nabavke su njen značajan izvor, tako su i priče u vezi sa pandemijom uglavnom bile o nezakonitostima u ovoj oblasti i na ustroju zdravstvenog sistema.

Devleta Brkić (Foto: Screenshot RTVTK)

Na profesionalno izvještavanje novinare je pozvala i Regulatorna agencija za komunikacije BiH (RAK), pozivajući se na vjerodostojne izvore i protokole nadležnih organa, na način da se informacije objavljuju bez senzacionalizma i širenja dezinformacija koje bi mogle uticati na širenje straha, panike i uznemirenosti šire javnosti.


Upravo takve smjernice dobili su u svim redakcijama RTV Tuzlanskog kantona, kaže Devleta Brkić, novinarka RTV TK:

– Od same pojave epidemije koronavirusa u našoj zemlji u svim redakcijama RTVTK date su tačne smjernice na koji način pisati i izvještavati o koronavirusu. Upute su da se ne podliježe senzacionalizmu, da se izbjegavaju određene konstrukcije rečenica kako se kod gledatelja i slušatelja ne bi stvarala panika. Kod snimanja insertaže također date su jasne smjernice šta se može pustiti u eter, odnosno šta ne ili šta je potrebno zamagliti. 

Nažalost, smatra naša sagovornica, pojedini mediji podlegli su senzacionalizmu i kada je riječ o koronavirusu:

 Kada je riječ o društvenim mrežama prisutna je zaista velika količina informacija, nerijetko i netačnih. Svjedoci smo i velikog broja informacija na društvenim mrežama koje su usmjerene protiv vakcinacije. Ja se držim toga da su moji izvori informacija strogo provjereni, pouzdani i tačni. Također informacije prenosim objektivno, tačno, vodeći se svim načelima novinarske profesije. 

Prilozi koji kao tematiku imaju koronavirus na ovoj televiziji dosta su gledaniji od onih koji obrađuju neke druge teme:

 Čak i neke pozitivne teme ostaju neprimjećene. U fokusu medija u kojem ja radim su borba ljekara protiv pandemije, liječenje, bolnički kapaciteti, važnost imunizacije… – kaže Devleta.

DA LI MEDIJI PLAŠE JAVNOST

U izvještavanju bh. medija može se uočiti nekoliko trendova, odnosno pristupa, pojašnjava Lejla Turčilo, profesorica na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu:

 Novinari su na samom početku pandemije bili među najizloženijim i u najvećoj mjeri su uradili izuzetan posao na osvješćivanju građana o opasnosti od virusa, uticanju na to da se poštuju mjere i objašnjavanju kako se ponašati u novonastaloj situaciji. No, kasnije uočavamo, rekla bih, tri ključna pristupa: jedan je profesionalni, u kojem novinari konsultuju zaista stručnjake, daju tačne i provjerene informacije, ne šire paniku; drugi su razvili mediji koji su senzacionalistički izvještavali, dovodeći goste koji su promovirali teorije zavjere, dok je treći pristup imao veliki broj medija koji su naprosto prihvatili tek da budu prepisivači saopćenja bez imalo propitivanja, logičkog zaključivanja ili promišljanja. Ono što također primjećujem je, razumljivo, zasićenje kod kolegica i kolega u smislu odustajanja od dubljeg istraživanja tema vezanih za pandemiju i tek dnevnog pokrivanja događaja, pa bih se usudila reći da smo na početku pandemije, zapravo, imali kvalitetnije izvještavanje. 

Lejla Turčilo

Svakodnevno izvještavanje o broju mrtvih i oboljelih može značajnu uticati na mentalno zdravlje pojedinca. U takvim situacijama, važno je da to izvještavanje ima svrhu, smatra ona. Interpretacija statističkih podataka nije se pokazala kao najjača karika u medijima:

 Brojevi su tek prepisivani sa zvaničnih saopćenja, bez ikakve analize, dovođenja u korelaciju, postavljanja šire slike i sve je to dodatno zbunjivalo i plašilo javnost.

Profesorica Turčilo primjećuje i nove trendove u medijskom izvještavanju:

-To je trend izuzetno neprofesionalnog, pa čak i degutantnog upadanja s kamerama u covid odjele i isljeđivanja pacijenata u krevetima uz pitanja koja su, najblaže rečeno, neprilična. To nije odgovorno izvještavanje. Ono što građanima treba jesu pouzdane informacije, njihovo tumačenje od kvalificiranih ljudi, orijentacija u smislu savjeta šta da rade i kako da se ponašaju, i to je model odgovornog novinarstva u kojem je javni interes, a ne senzacionalizam na prvom mjestu.

Na potencijalno štetan utjecaj medija i načina izvještavanja upozorava i Omer Ćemalović, šef Odjela intenzivne njege u Psihijatrijskoj bolnici Jagomir u Sarajevu. Upozorava da bombastični i senzacionalistički naslovi nikome ne koriste, te da ljude treba ohrabriti i dati im podršku:

-Također, mediji moraju voditi računa da savjete daju stručni ljudi koji će izazvati povjerenje kod konzumenata vijesti. A sami građani moraju filtrirati vijesti i njihovu količinu, jer taj pojačan osjećaj općeg nezadovoljstva i nesigurnosti dovode do neravnoteže.

Omer Ćemalović (Foto: diskriminacija.ba)

Taj recept selektivnog i reduciranog praćenja vijesti slijedi i naša sagovornica Lejla Turčilo.

– Postaje prestresno biti stalno izložen ovolikoj količini zbunjujućih, pesimističnih informacija, a posebno frustrira indolentan odnos i neznanje nadležnih koji bi trebali da krizom upravljaju, a zapravo se samo bave sobom i svojim prizemnim interesima i uskopolitičkim ciljevima. 

I samim novinarima nekada je teško razlučiti šta je informacija a šta dezinformacija, lažna vijest ili nešto treće, kaže Nikolija Bjelica-Škrivan, novinarka portala Direkt iz Trebinja.

 Pademija je sve nekako zatekla. U ovdašnjim medijima mogli smo vidjeti sve i svašta. I nama novinarima je bilo teško da ponekad razlučimo šta je informacija, šta dezinformacija, lažna vijest i slično. Možete misliti kako je onda publika, po pravilu većinski medijski nepismena, zbunjena. Toliko je lažnih vijesti, pogotovo kada je počela priča o vakcinaciji, da ne čudi to što dobar dio stanovništva neće ni da čuje za vakcinisanje. Mediji bi trebali imati mnogo veću odgovornost, pogotovo sada kada plasiraju priče koje mogu biti od presudnog uticaja na proces imunizacije.

Nikolija Bjelica-Škrivan

Direkt nije klasičan informativni portal koji svakodnevno pruža servisne informacije, pa ni u periodu krize ne prenose svakodnevne izjave političara i članova kriznih štabova, već ih radije selektuju:

-Pisali smo kakvo je stanje u Domu zdravlja u Gacku kada je u pitanju pružanje pomoći pacijentima, a fokusirali smo se na mišljenje pacijenata, ne samo na one izjave koje se medijima plasiraju gotove, obično od rukovodstva zdravstvenih ustanova. Širenje panike svakako nije opcija u bilo kojoj situaciji kada izvještavamo, pa tako to nije bio slučaj ni u periodu pandemije. S druge strane, čitaoci moraju biti upoznati sa situacijom, iako to ponekada ne zvuči baš ohrabrujuće. Istovremeno, pored tekstova koje se odnose na pandemiju virusa, radile smo i ostale teme, tako da ne mogu reći da su sadržaji na našem portali bili isključivo u vezi sa pandemijom.

Rijetki su mediji koji će ovdje izbjeći priliku da na osnovu nekog senzacionalističkog pristupa dobiju pratioca više, smatra Nikolija:

– Srećom, ima i medija, iako nisu baš tako brojni, koji su pandemijskim temama pristupili ozbiljno i trudili se da ponude i više od pukih dnevnih informacija. Tako smo imali priliku da vidimo kako (ne)funkcioniše sistem u slučajevima nabavke respiratora, medicinske opreme, sada vakcina i slično. Novinari su u pandemiji otkrili brojne afere i u više navrata ogoljeli naš sistem. 

Uloga medija je da u ovim kriznim situacijama ponude prave, neinstruisane informacije i istražuju dalje od zvaničnih izjava:

 Ne širiti paniku, a istovremeno, ponuditi informacije koje odgovaraju stanju na terenu. Mislim da je u ovoj situaciji neophodno bilo novinarstvo koje je korektor onih koji imaju moć da odlučuju. U našoj sredini, u momentima najvećih kriza, od novinara se očekivalo da podržavaju odluke vlasti, da ne kritikuju, da ne propituju mnogo, jer su tako, navodno, novinari pokazivali svoju empatiju.

Novinarke portala Direkt i same su bile u takvoj situaciji. U prvom talasu pandemije, gradonačelnik Trebinja Mirko Ćurić pozvao je portal Direkt da se “suzdrži od kritike”:

 Čak je i jedan lokalni portal u tom periodu na sedam dana ukinuo opciju komentarisanja, jer su komentari bili loši po vlast. Konkretno, građani su tu iskazivali svoje nezadovoljstvo odlukama vlasti. Gradonačelnik se tada zahvalio portalu koji je ukinuo opciju komentarisanja. Mi smo u tom trenutku odlučile da na našem portalu uvedemo mogućnost komentarisanja, jer smo smatrale da je glas javnosti u ovakvim situacijama i te kako bitan.

BEZ SANKCIJA ZA ŠIRENJE PANIKE

Veliki problem sa neodgovornim postupanjem medija jeste nedostatak sankcija.

Lejla Turčilo kaže kako se stiče dojam da smo ih prihvatili kao dio naše medijske stvarnosti, kao da to tako treba i ne može drugačije:

 Ono što mene posebno zabrinjava jesu cijele kampanje širenja lažnih vijesti, ne samo o Covid-19, nego i o svim temama u kojima se bilo ko usudi iznijeti neko mišljenje koje je mimo mainstreama. Podizanje hajki i stavljanje meta na čelo putem lažnih vijesti postaje trend sa kojim ćemo se boriti izgleda duže nego s pandemijom.

Foto: Ilustracija

Evropska federacija novinara napominje da su novinari dužni suzbiti neistine i dezinformacije o korona virusu te dati prostor stručnjacima:

Novinari i mediji moraju izvještavati o činjenicama i pouzdanim znanstvenim izvorima, izbjegavajući nagađanja. Treba izbjegavati rječnik koji izaziva strah, a koji bi mogao stvoriti uzbunu, koja ne odgovara stvarnosti.

Novinari bi također trebali biti posebno osjetljivi na privatnost osoba koje su pogođene korona virusom – upozoravaju.

Neophodno je biti informisan o situaciji u vezi sa pandemijom. Zavodi za javno zdravstvo upozoravaju da fokusiranost samo na situaciju oko koronavirusa može doprinijeti razvoju nelagode i straha. Zato je prikupljanje informacija o situaciji korisno posmatrati kao jednu od dnevnih aktivnosti, čiju učestalost i trajanje određujemo sami. Ukoliko nas praćenje medija i vijesti oko koronavirusa uznemiruje, potrebno je ograničiti praćenje vijesti na dva puta dnevno, što je dovoljno da čujemo nove informacije.

Ovaj tekst je nastao u okviru projekta „Profesionalni mediji, poluga društvenog oporavka nakon pandemije“, koji realiziraju Medijske inicijative i Trend radio Velika Kladuša.

NAPOMENA:

Objavljeni sadržaj i komentari na internet  portalu IMEP.ba su odgovornost autora sadržaja (fizičke ili pravne osobe) i ne reflektuju ciljeve ili stavove Programa osnaživanja nezavisnih medija (IMEP) ili CPCD-a.

Sve komentare i sadržaje, prije nego budu vidljivi na portalu, mora odobriti administrator.

Svi sadržaji, kao i stavovi i mišljenja komentatora, odražavaju stavove i mišljenja isključivo onih koji ih postavljaju. Redakcija portala IMEP.ba je dužna da u slučaju komentara koji izazivaju rasnu, nacionalnu ili vjersku mržnju te potiču na nasilje, ukloni neprimjereni sadržaj i nadležne organe obavijesti o pristiglom komentaru.

OSTAVITI ODGOVOR