Razlika je velika ili je nema nikako, sve ovisi o toga ko vam je izvor informacija. Ono u čemu se svi autori slažu jeste da tabloidi imaju drugi format lista od „običnih novina“. Tabloidi su za pola manji od običnih novina, dakle duže i uže.


Prema definiciji tabloidino novinarstvo je uglavnom senzaciolističko novinarstvo, obično dramatiziranog i ponekad nepovjerljivog ili čak lažnog sadržaja. Tabloidno novinarstvo zamijenilo je raniju etiku žutog novinarstva ili listova skandala. Ovaj tip novinarstva se pojavio oko 1770. godine u Velikoj Britaniji, dok u SAD-u bilo zastupljeno tek 1840-tih godina. Tabloidi mogu plaćati priče, također nije strano cenzurisanje priča koje bi moglo naštetiti sponzorima lista. Jedna od najpoznatijih fraza u tabloidnom novinarstvu je „Uhvati pa ubij“, što se zapravo odnosi na to da su ponekad tabloidi spremni platiti eksluzivna prava priče pa je zatim ne objave.


Važno je napomenuti da nisu sve novine povezane s tabloidnim novinarstvom tabloidne veličine, a ne bave se sve novine tabloidne veličine tabloidnim novinarstvom. Također, tabloid je naziv za dnevne ili sedmične novine za koje je karateristično da su to kratke vijesti s puno fotografija, obično sa vrlo malo analiza i komentara, uz vrlo uočljive i senzacionalističe naslove, a često se bave senzacionalističkim sadržajem.


Žuto novinarstvo je oblik novina koje karakterizira nastojanje da se publici umjesto detaljnih i objektivnih daju „atraktivne“ informacije. Porijeklo naziva žutog novinarstva vodi od žutog dječaka, junak stripa koji se pojavio 1890-tih godina u New York Journal koji se smatra jednim od najpoznatijih i najzloglasnijih primjera žutog novinarstva. Danas se termin žuto novinarstvo koristi za svakog novinara/ku koji/a je neprofesionalan/na ili neetičan/na.


Frank Luther Mott identificira žuto novinarstvo na temelju pet karakteristika:


• Veliki naslovi malih vijesti
• Raskošna upotreba slika ili zamišljenih crteža
• Korištenje lažnih intervjua, obmanjujućih naslova, pseudoznanosti i parada lažnog učenja od takozvanih stručnjaka
• Naglasak na nedjeljnim dodacima u boji, obično uz stripove
• Dramatično suosjećanje s “underdogom” protiv sistema.


Kada se upoznamo sa pojmovima žutog novinarstva i tabloida, zaista je teško vidjeti razliku, s obzirom da se oba vida novinarstva baziraju na senzaciolističke teme, te na osnovu svojih naslovnih stranica, privlače pažnju. Bilo da se radi o tabloidnom ili žutom novinarstvu, važno je znati prepoznati takve vijesti, tako da idući put kada budete na kioksu možete lakše prepoznati koje novine se bave ovakvim vijestima i sebi kupiti novine sa provjerenim informacijama. Ako čitate radi razonode, sa ciljem pronalaska kreativnih ideja novinara, budite pažljivi da ne prenesete nekom drugom pogrešne informacije, koje mogu naštetiti nekom ili proizvesti širenje lažnih vijesti, što svakako nikome nije u interesu.

NAPOMENA:

Objavljeni sadržaj i komentari na internet  portalu IMEP.ba su odgovornost autora sadržaja (fizičke ili pravne osobe) i ne reflektuju ciljeve ili stavove Programa osnaživanja nezavisnih medija (IMEP) ili CPCD-a.
Sve komentare i sadržaje, prije nego budu vidljivi na portalu, mora odobriti administrator.
Svi sadržaji, kao i stavovi i mišljenja komentatora, odražavaju stavove i mišljenja isključivo onih koji ih postavljaju. Redakcija portala IMEP.ba je dužna da u slučaju komentara koji izazivaju rasnu, nacionalnu ili vjersku mržnju te potiču na nasilje, ukloni neprimjereni sadržaj i nadležne organe obavijesti o pristiglom komentaru.

concept-landing-page_23-2148235656.jpg

 

OSTAVITI ODGOVOR