GRAĐANIN NOVINAR: „Rat je mir. Sloboda je ropstvo. Neznanje je snaga.“

0
125

Piše: Azra22

Koliko ste danas vremena proveli na društveni mrežama? Da li stvarno kontrolišete svoj pametni telefon ili skrolanje postaje opsesija? Imate li osjećaj da “oni” bolje od vas znaju šta vas zanima ili šta vam treba? Kako znate ko je tu rob, a ko gospodar?

Ovo su samo neka od pitanja na koja pokušava da odgovori film “Društvena dilema” (“The Social Dilemma”)  koji je nedavno predstavljen na Netflix-u. To što u filmu govore upravo oni ljudi koji su imali vodeće pozicije u Facebook-u, Google-u, Instagram-u, Pinterest-u i drugim sličnim mrežama filmu i pokazanom daje veći značaj i težinu.

Tehnologija je iz korijena promijenila naše navike, način na koji živimo, radimo i osjećamo. Svemu tome dodatno potpomaže umjetna inteligencija ili AI koja prijeti da nadmaši vlastitog stvaraoca – čovjeka. Šta smo dobili? Društvene mreže postale su nova stvarnost, a mladi ljudi su opterećeni tom novom stvarnošću. Kreirani su novi imperativi ljepote, popularnog i poželjnog. Sve ovo rezultiralo je velikim brojem deprimiranih, demotivisanih mladih ljudi potpuno nespremnih da se suoče sa stvarnim životom. Vidljive su promjene u načinu upoznavanja, vezivanju ili spremnosti da se planira ili rizikuje. Istraživanja sprovedena u SAD- u pokazuju kako se od 2010-te, kada je i počela masovnija upotreba pametnih telefona, broj samoubistava povećao, posebno kod mlađe populacije.
Stvorene su generacije anksioznih, krhkih i depresivnih ljudi, a upravo takvi najpodložniji su  manipulacijama.

Hajde da poredimo djetinjstvo nekad i sada: reklame su bile zabranjene u terminima koji su bili predviđeni za dječji program, sadržaji u tim trerminima su bili prilagođeni godinama i uzrastu. Sada je na YouTube-u i društvenim mrežama sve dostupno svima i jasno je da možemo očekivati krivo shvatanje stvari. Mladi su od početka svog života opterećeni reklamama koje nude “ideal” izgleda i  života i vođeni tim odrastaju u ljude koji će sutra voditi najvažnije društvene procese. Da li će biti spremni za to?

Osim “ideala”, internetom se šire i različite neosnovane teorije među kojima je najpopularnija i u nju vjeruje strašno veliki broj ljudi ona da je Zemlja – ravna ploča. To potkopava civilizaciju, a potom i demokratiju jer stvara priliku da neobrazovana masa postane dominantna. Uz to na društveni mrežama se vode pravi ratovi i sasvim sulude ideju nameću kao argumenti ravni nauci  To je krajnost u kojoj smo spremni da napadamo zbog našeg stava koji uopšte nije potkrepljen činjenicama. Rezultat je društveni razdor, nerazumijevanje, uspostavljanje pogrešnih kriterija…

Jedan od učesnika filma “Društvena dilema” reče da se lažne vijesti svijetom šire sedam ili više puta brže od istinitih…  Sjećate se fraze koja kaže da sto puta izgovorena laž postaje istina. Uz društvene mreže to je sad proces koji se odvije brže nego ikada. I šta onda kada dođemo do momenta kada istina prestane da postoji, kada je ne budemo mogli dokazati jer većina vjeruje u ono što mu je servirano? Kako objasniti istinu ljudima kojima je sistem isprao mozak?

Nema načina! Kraj počinje kada ne budemo mogli razlučiti istinu od laži, dobro od lošeg. Nije li strašno u šta društvo srlja? Nije li strašno ovo u šta se pretvaramo?

Posljedice nekontrolisanog korištenja društvenih mreža su nesagledive. Najbolji primjer iz BiH su pripreme za prvu Povorke ponosa: ogromne grupa ljudi su na Fejsbuku širili mržnju i komentarima plašili ljude tim događajem i pripadnicima LGBTIQ populacije. Nije li se upravo tada moglo vidjeti da društvene mreže izvlače najgore od ljudi – pišeš šta god hoćeš sakriven pod nekim nadimkom ili čak i pod pravim imenom i nije te briga za posljedice napisanog? Ali šta kada mržnja i strah pobijede?

Bivši zaposlenici mreža koje većina nas koristi priznaju da su i sami postali ovisnici o njima, ali su u određenom momentu shvatili da… nemaju  stvarne osjećaje! Upravo tada se kod njih desio prelomni trenutak i zato sada upozoravaju na štetne efekte. No bez obzira na njihova upozorenja – tehnologija i umjetna inteligencija neće stati u svome razvoju, a korporacije kojima je cilj samo veći broj korisnika neće gubiti vrijeme i novac na preispitivanje posljedica korištenja pametnih telefona i svega što pružaju. Znači – do nas je da odlučimo kud idemo!

Pored mnogo pozitivnih strana koje tehnologija nudi važno je da se ne kreira haos koji vodi potpunoj dehumanizaciji i zato je u  procesu osvještavanja važan svaki pojedinac i razumijevanje kako stvari stoje, gdje vode destruktivno i neprirodno ponašanje.

Ovo nije prvi film ili prvo upozorenje da ljudsko društvo ima veoma neizvjesnu budućnost. Jedan jednako snažan i kvalitetan osvrt napisao je još 1949. Georgea Orwell u svojoj knjizi “1984”. Ta knjiga, osim što je ultimativno upozorenje protiv totalitarnih režima, preispituje i budućnost svijeta. Još je takvih knjiga i osvrta, a na svakom pojedincu i pojedinki je da izabere pisanu riječ ili film, važno je samo da se shvati važnost ove teme i poruke.
No sve ovo je i upozorenje da oni koji su kreirali sistem moraju shvatiti da imaju odgovornost da rade na njemu i misle na posljedice. Promjena je neophodna, a društvena odgovornost je nešto na što smo zaboravili.

Film “Društvena dilema” i poruke koje šalje mogle bi biti upozorenje društvu u cjelini da vodi računa da nikad ne dođe u stanje u kom, kako je Orwell napisao u “1984” vrijedi: „Rat je mir. Sloboda je ropstvo. Neznanje je snaga“.

NAPOMENA:

Objavljeni sadržaj i komentari na web stranici IMEP.ba su odgovornost autora sadržaja (fizičke ili pravne osobe) i ne reflektuje ciljeve ili stavove Programa osnaživanja nezavisnih medija (IMEP), CPCD-a ili OTVORENE MREŽE.
Sve komentare i sadržaje, prije nego budu vidljivi na portalu, mora odobriti administrator.
Svi sadržaji, kao i stavovi i mišljenja komentatora, odražavaju stavove i mišljenja isključivo onih koji ih postavljaju. Redakcija IMEP.ba je dužna da u slučaju komentara koji izazivaju rasnu, nacionalnu ili vjersku mržnju, te potiču na nasilje, ukloni neprimjereni sadržaj i nadležne organe obavijesti o pristiglom komentaru.

 

OSTAVITI ODGOVOR