GRAĐANIN NOVINAR: Psihologija boja – da li utječu na naše osjećaje

0
139

Piše: MediaLabTim

Osjećate li tjeskobu ukoliko se nalazite u žutoj sobi? Da li se zbog plave boje osjećate mirno i opušteno?

Umjetnici i dizajneri enterijera već dugo vjeruju da boja može u velikoj mjeri utjecati na raspoloženje i osjećaje. Boja je moćan alat za komunikaciju i može se čak koristiti za utjecaj na fiziološke reakcije – određene boje povezane su s povećanim krvnim pritiskom, ubrzanim metabolizmom i naprezanjem očiju.

Istovremeno se i naučnici bave bojama. Engleski naučnik Isaac Newton 1666. godine je otkrio da se bijela svjetlost, kada prolazi kroz prizmu, razdvaja u sve druge boje. Dalji eksperimenti pokazali su da se svjetlost može kombinovati u druge boje, pa naprimjer crveno svjetlo pomiješano sa žutim stvara narandžastu boju dok se neke boje međusobno poništavaju kada se miješaju i na kraju rezultiraju bijelim svjetlom.

Naučnici i stručnjaci su napravili nekoliko važnih otkrića i zapažanja o psihologiji boje i učinku koji ona ima na raspoloženja, osjećaje i ponašanje. Zahvaljujući tome, a uprkos nedostatku ozbiljnijih istraživanja u ovom području, koncept psihologije boja postao je važna tema u marketingu, umjetnosti, dizajnu i drugim područjima. Na primjer, dok se bijela boja koristi u mnogim zapadnim zemljama kao simbol čistoće i nevinosti, ona se u mnogim istočnim zemljama predstavlja kao simbol žalosti.

Postavlja se pitanje na koji način utječu određene boje. Boje u crvenom području spektra  poznate su kao “tople” boje i uključuju crvenu, narandžastu i žutu. One izazivaju emocije od topline i ugodnosti do osjećaja bijesa i neprijateljstva. Boje koje pripadaju plavoj strani spektra poznate su kao “hladne” boje i uključuju plavu, ljubičastu i zelenu. Ove boje se često opisuju kao boje koje izazivaju smirenje, ali mogu također podsjetiti na osjećaj tuge ili ravnodušnosti.

Nekoliko drevnih kultura, uključujući Egipćane i Kineze, bavilo se hromoterapijom ili upotrebom boja za liječenje. Hromoterapija se ponekad naziva svjetlosnom terapijom ili kolorologijom. Boje se i danas koriste kao alternativni tretman liječenja: crvena se koristi za stimuliranje tijela i uma i za povećanje cirkulacije, dok žuta stimulira živce i pročišćava tijelo, a narandža za liječenje pluća i za povećanje nivoa energije dok se vjeruje da plava boja smiruje bolesti i liječi bol.

Većina psihologa gleda na terapiju bojama sa skepticizmom i ističu da su navodni efekti boje često grubo pretjerani. Međutim, postojeća istraživanja otkrila su da boja može utjecati na ljude na razne načine. U jednoj studiji zabilježene su placebo tablete tople boje kao djelotvornije od placebo tableta koje pripadaju hladnim bojama. Ulična svjetla plave boje mogu dovesti do smanjenja kriminala dok crvena uzrokuje da ljudi reagiraju velikom brzinom i snagom što bi moglo biti korisno tokom atletskih aktivnosti.

Psihologija boja naglašava da razne nijanse mogu imati širok spektar efekata, od jačanja našeg raspoloženja do izazivanja anksioznosti. Preferencije boja od odjeće koju nosite do automobila koji vozite ponekad mogu dati informaciju o tome kako želimo da nas drugi ljudi doživljavaju. Tako na odabir boja koje nosimo mogu utjecati dob i spol, a  često se koristi i da pobudi osjećaj mladosti i modernosti. Bijela boja može pokazivati osjećaj svježine i čistoće, crna predstavlja “moćnu” boju što bi mogao biti razlog zašto je najpopularnija za luksuzna vozila jer je često opisuju kao moćnu, tajanstvenu, pa čak i zlokobnu. Srebrena je boja povezana s osjećajem za inovativnost i modernost i to je često boja proizvoda visoke tehnologije, pa je često vezujemo za novo i moderno. Crvena je hrabra i privlači pažnju, pa bi preferiranje ove boje moglo značiti da želite prikazati sliku snage, akcije i samopouzdanja. Plava je često opisana kao boju stabilnosti i sigurnosti, voziti  plavi automobil može značiti da ste pouzdani dok bi voziti žuti automobil moglo  značiti da ste sretna osoba i možda malo od prosječne osobe spremni da riskirate.

Naravno da na odabir boja često utječu i drugi faktori uključujući cijenu, ponudu i druge čimbenike. Osim toga preferencije boja se mogu s vremenom promijeniti: neko će možda dok je mlađi birati svjetlije boje koje privlače više pažnje, a kada dođu do nekih godina –  tradicionalnije boje. Uz to prodavac može igrati važnu ulogu u odabiru boja, ali na kupce  često utječu faktori kao što su cijena i dostupnost.

Boje koje volimo i utjecaj određenih boja na rapsoloženje mogu utjecati i na način na koji ukrašavaju svoje okruženje – boje soba mogu se koristiti i za izazivanje određenih raspoloženja, poput bojenja spavaće sobe u nježno zelenu boju za stvaranje mirnijeg raspoloženja. Osim toga, boja može igrati važnu ulogu i u prenosu informacija, pa i utjecati na odluke koje ljudi donose.

Interes za psihologija boja raste, međutim još uvijek ostaje niz neodgovorenih pitanja: može li se boja koristiti za povećanje produktivnosti radnika ili sigurnosti na radnom mjestu, koje boje imaju utjecaja na ponašanje potrošača, da li neki tipovi ličnosti preferiraju određene boje? S obzirom da istraživači nastavljaju tražiti odgovore na ova pitanja uskoro bismo mogli saznati više o utjecaju boja na ljudsku psihologiju.

Izvori:
Azeemi ST, Raza SM. A critical analysis of chromotherapy and its scientific evolution. Evid Based Complement Alternat Med. 2005.
de Craen AJ, Roos PJ, de Vries AL, Kleijnen J. Effect of colour of drugs: systematic review of perceived effect of drugs and of their effectiveness. BMJ.
Elliot AJ, Aarts H. Perception of the color red enhances the force and velocity of motor output. Emotion. 2011
Elliot AJ, Maier MA, Moller AC, Friedman R, Meinhardt J. Color and psychological functioning: the effect of red on performance attainment. J Exp Psychol Gen. 2007.
Elliot AJ. Color and psychological functioning: a review of theoretical and empirical work. Front Psychol. 2015
Taylor, C., Schloss, K., Palmer, S.E. et al. Color preferences in infants and adults are different. Psychon Bull Rev 20. 2013.

Napomena:

Objavljeni sadržaj i komentari na web stranici IMEP.ba su odgovornost autora sadržaja (fizičke ili pravne osobe) i ne reflektuje ciljeve ili stavove Programa osnaživanja nezavisnih medija (IMEP), CPCD-a ili OTVORENE MREŽE.
Sve komentare i sadržaje, prije nego budu vidljivi na portalu, mora odobriti administrator.
Svi sadržaji, kao i stavovi i mišljenja komentatora, odražavaju stavove i mišljenja isključivo onih koji ih postavljaju. Redakcija IMEP.ba je dužna da u slučaju komentara koji izazivaju rasnu, nacionalnu ili vjersku mržnju, te potiču na nasilje, ukloni neprimjereni sadržaj i nadležne organe obavijesti o pristiglom komentaru.

 

OSTAVITI ODGOVOR