Nihad Penava: Urbana agrikultura kao sigurno, funkcionalno i estetsko okruženje

0
24

Objavjeno na fruttadapenava.blogspot.com (18.08.2020.)

Piše: Nihad Penava

Urbana agrikultura je u razvoju diljem jugoistočne Evrope, posebno tokom pandemije koronavirusa. Susjedna Crna Gora, urbanom agrikulturom, može biti uzor, posebno Hercegovini, sa svojim značajkama mediteranskog štiha.

„Moj balkon je moj mali mikrosvijet, moja oaza, u koju bježimo, posebno nakon napornog dana. On je zbirka ukrasnog višegodišnjeg cvijeća i drveća, kao i sezonskih cvjetnica, gdje najviše dominiraju begonije, pelargonije, ljubičice, orhideje, ali i biljke poput paprati, lavande i tzv. pauk-biljke. Ujedno je i prostor kojeg, kao porodica, najviše koristimo. Tu su porodični obroci i smijeh. Tu je mjesto za kafu i limunadu s prijateljima. Tu je mjesto gdje curice vole da crtaju. Odnedavno, tu su i tri saksije cherry-paradajza“, priča Maja Sakić Frimel, dipl. sociologinja, iz Sarajeva, o tome kako je započela svoju urbanu agrikulturu.

„Uzgoj paradajza je počeo sasvim spontano. Kolegica s posla je, za vrijeme pandemije, donijela desetak rasada, koje sam podijelila dalje – mami, svekrvi i prijateljici. Sebi sam ostavila tri. Nije bilo nekog očekivanja s moje strane, s obzirom na to da, prvi put, uzgajam nešto što nije cvijeće. Laiku poput mene je pravi uspjeh kada, od malog rasada, izraste biljka. S ushićenjem sam, svaki dan, pratila rast, širenje, prve listove, prve cvjetove… Sada smo već u fazi da imamo i plodove“, s osmijehom, dodaje Maja Sakić Frimel, objašnjavajući to da sada – sa svim biljkama, na svom balkonu – nalazi potpuno zadovoljstvo i potrebni mir.

Crna Gora kao primjer

„Projekat ‘Inicijativa za urbanu poljoprivredu na Balkanu’, koji implementira Fakultet za prehrambenu tehnologiju, bezbjednost hrane i ekologiju Univerziteta Donja Gorica iz Podgorice, ima za cilj da koncept urbane poljoprivrede približi studentskoj populaciji, ali i zainteresovanim građanima. U saradnji sa uglednim univerzitetskim centrima iz Italije, Njemačke i Slovenije su urađena istraživanja, trenutnog potencijala, gradskih i prigradskih sredina u većim crnogorskim opštinama za uvođenje ovoga koncepta. Pokazalo se to da u Crnoj Gori, prije svega, organizacija gradskih sredina i arhitektura, koju karakterišu niže zgrade, do pet spratova, i ravni krovovi, pogoduju razvoju urbane poljoprivrede“, priča dr. sc. Vladan Božović, stručnjak za urbanu agrikulturu, docent Fakulteta za prehrambenu tehnologiju, bezbjednost hrane i ekologiju Univerziteta Donja Gorica iz Podgorice.

„Ozelenjavanje krovova, gradskih zgrada, u samom centru Podgorice, procjenjuje se, imalo bi značajnog uticaja na snižavanje prosječne dnevne temperature u ljetnjim mjesecima, što bi umnogome doprinijelo kvalitetu života u užem gradskom jezgru. Veliki broj anketa, koje su urađene, u prethodnom periodu, ukazuju na to da postoji veliko interesovanje farmera i malih privrednika za proizvodnjom organske i zdrave hrane u neposrednoj blizini restorana i tržnica“, objašnjava doc. dr. sc. Božović.

Ono što ipak, u ovom trenutku, još nedostaje, kako u Crnoj Gori tako i u drugim zemljama zapadnog Balkana, je ekspertiza i sadržajnije razumijevanje koncepta urbane agrikulture.

„Stoga smo, u okviru pomenutog projekta, pokrenuli akreditaciju master-programa, kako bi, u narednom periodu, imali stručnjake iz ove oblasti, koji bi svoje znanje i iskustvo prenosili široj populaciji. To je jedini način da se ovaj koncept uspješno inkorporira u gradske i prigradske sredine, jer ulaganja nijesu mala, a prinos i kvalitet proizvoda zavisi od više faktora. To se odnosi, prije svega, na izbor adekvatne poljoprivredne kulture, za uzgoj, do adekvatnih temperaturnih i svjetlosnih uslova, kada je riječ o biljnoj proizvodnji“, pojašnjava docent Božović.

Bitno je naglasiti to da je ovaj sve popularaniji i savremeni način proizvodnje hrane primjenjiv samo uz adekvatno i potpuno razumijevanje lokalne zajednice, kako stanovništva tako i lokalnih vlasti.

„Oni bi trebalo da identifikuju zajedničke ciljeve i uoče interese zajednice, a benefiti su višestruki – zdrava i lokalno proizvedena hrana, minimalni transportni troškovi, uspostavljen menadžment otpadom od hrane, smanjeno zagađenje vazduha, uslijed smanjenog transporta prehrambenih proizvoda itd.“, kaže doc. dr. sc. Božović.

Docent Božović ističe i to da trenutna situacija s pandemijom koronavirusa nas uči tome da „se moramo pozabaviti ne samo bezbjednošću hrane, već i sigurnošću hrane – food security, jer je važno, osim kvalitetne i zdravstveno ispravne hrane, imati i dovoljne količine hrane, u svakom društvu“.

„Pojedini marketi širom Evrope, a i u Crnoj Gori, nijesu imali dovoljne količine određenih namirnica. Urbana poljoprivreda takođe obezbjeđuje određenu količinu upravo te nedostajuće prijeko potrebne hrane. Zato je ovaj vid proizvodnje hrane takođe važan“, zaključuje doc. dr. sc. Vladan Božović.

A iako su mogućnosti znatno bolje, trenutno se u Crnoj Gori, u skladu s konceptom urbane agrikulture, sporadično proizvode određene poljoprivredne kulture.

Kako se pravilno i uravnoteženo hraniti urbanim biljkama tokom pandemije?

„Naš imuni sistem raspolaže različitim arsenalima, jakog, moćnog oružja, kojeg hranimo, ‘bildamo’, putem vitamina, minerala, aminokiselina, masnih kiselina bioloških aktivnih komponenata i drugih komponenata, koje unosimo putem hrane. Ovdje bih se posebno osvrnuo na biljnu hranu – povrće i voće, koje sada, u toku sezone, imamo na dohvat ruke. Imamo bijeli luk, koji sadrži alicin, kao i mnoge druge sumporne spojeve, pa ga nazivaju – prirodni penicilin. Zatim, crni luk, koji je bogat kvercetinom, prirodnim antioksidantom, koji ima snažno djelovanje na naš imuni sistem“, savjetuje mr. sc. Tarik Zolotić, dipl. nutricionist.

Sezona je i paprika, posebno crvenih, koje su bogate kapsaicinom s jakim antiupalnim djelovanjem. Osim toga, paprike su odličan izvor vitamina C, koji hrani imuni sistem.

„Razne vrste karotenoida – narančastih, žutih i crvenih boja – iz povrća i voća, kao što su mrkva, paprike, paradajz, lubenica, breskve, mandarine, koje nam daju obilje karotenoida, antioksidanata, pravi su saveznici našeg imuniteta. Tu je još mnoštvo raznih vitamina, minerala, pigmenata, boja iz povrća i voća, koji imaju antioksidativno djelovanje, te jačaju naš imuni sistem“, dodaje mr. sc. Zolotić.

Mr. sc. Tarik Zolotić upozorava na to da je potrebno shvatiti da „najbolje zdravstvene reforme, prevencije, liječenja, počinju u našim tanjirima i navikama, te da je naš organizam najbolji doktor, farmaceut, nutricionista za prevenciju i liječenje raznih vrsta bolesti, onda kada mu osiguramo neophodne materije“.

IZVOR: http://fruttadapenava.blogspot.com/2020/08/urbana-agrikultura-kao-sigurno.html

NAPOMENA: Objavljeni sadržaj i komentari na web stranici IMEP.ba je odgovornost autora sadržaja (fizičke ili pravne osobe) i ne reflektuje ciljeve ili stavove Pograma osnaživanja nezavisnih medija (IMEP), CPCD-a ili OTVORENE MREŽE. Svi komentari i sadržaji se prethodno moraju odobriti od strane administratora prije nego budu vidljivi na portalu.

Svi sadržaji kao i stavovi i mišljenja komentatora odražavaju stavove i mišljenja isključivo onih koji ih postavljaju. Redakcija IMEP.ba je u slučaju komentara koji izazivaju rasnu, nacionalnu ili vjersku mržnju, te potiču na nasilje dužna obavijestiti nadležne organe o takvom pristiglom komentaru, te isti ukloniti čim bude uočen ili prijavljen.

OSTAVITI ODGOVOR