Piše: IMEP-tim
Medijska zajednica u  BiH Svjetski dan slobode medija 2020 dočekuje u jako teškoj situaciji: zbog krize izazvane prijetnjom koronavirusom imaju više posla nego ikada, udruženja bilježe veliki broj gušenja profesionalnih sloboda, i dalje gotovo dvadeset posto (24 posto u RS  i 16 posto u FBiH) ispitanih u anketi Udruženja BH novinari smatraju da novinare treba fizički kažnjavati zbog posla koji rade, a medijska industrija je ostala bez velikog dijela planiranih prihoda zbog čega su neki novinari već dobili otkaze (i prije nego je istekao mjesec dana od “dolaska“ koronavirusa na tlo BiH). Uz ovo – pojedini mediji u trci za većim brojem klikova objavljuju osjetljive priče koje je teško provjeriti zbog nerada nadležnih, a to u konačnici može biti jako opasno.
Nekoliko dana prije 3. maja Reporteri bez granica su objavili redovni godišnji izvještaj u kom ocjenjuju slobodu medija u cijelom svijetu i BiH je, sa istim brojem bodova kao prošle godine, zabilježila najbolju poziciju među zemljama regije i poziciju bolju nego prošle godine –  iza nje su i Hrvatska i Srbija i Makedonija i Crna Gora. No RBG su uočili da uređivačku politiku medija u BiH određuju “bliskost pojedinim političkim strankama ili etnička opredijeljenost”, da imamo problem sa koncentracijom vlasništva i nejasnim vlasničkim odnosima , da “nacionalistička retorika, česti verbalni napadi i tužbe političara zbog klevete potiču neprijateljsko raspoloženje naspram novinara” usljed čeka neki doživljavaju ozbiljne prijetnje, da imamo nesigurno zapošljavanje u medijima i da je  “izvještavanje o ratnim zločinima i dalje tabu-tema”.  Ocijenili su da je “nezavisno novinarstvo prije svega prisutno na nekim online portalima”
Uz ovu “sliku” koju su kreirali RBG, priče novinara sa terena dodatno pokazuju koliko je situacija složena. Vlasnici portal mojahercegovna.ba Dragan Sikimić  kaže da su im otkazane reklame, imaju pozive političkih moćnika koji od njih traže da uklone tekstove koji im se ne sviđaju, a tajkuni bliski pojedincima iz vlasti im nude novac za otkup portala štoje svojevrsni pritisak na njih. Veliki broj novinara koji rade za medije čije su centrale na području Republike Srpske svjedoče šikaniranju, odbijanju dužnosnika da odgovore na novinarska pitanja, a samo jaki javni pritisak je doveo do toga da van snage bude stavljena naredba koja je ostavljala prostor da budu hapšeni novinari koji izvještavaju  na način koji bi vlast ocijenila kao “širenje panike”. U cijeloj BiH press konferencije se odvijaju bez novinara koji svoja pitanja šalju pismenim putem i onda organizatori/domaćini press-a biraju hoće li neko pitanje čitati ili neće i hoće li ga proslijediti nekoj instituciji. Tako je pitanje o nabavci respiratora iz Vlade FBiH upućeno u štab Civilne zaštite FBiH iako je novinarka koja ga je poslala to isto pitanje više puta slala u tu instituciju.
“Novinarska pitanja, ako nisu ignorisana, dužnosnici  ocjenjuju irelevantnim, ironično intoniranim, nedovoljno konkretnim i pitanjima koja su pogriješila adresu, pa su po toj logici novinari glupi i ne znaju raditi svoj posao. Ako i daju neki odgovor – on je općenit, odnosno nema ga.  Lično sam pet dana zaredom postavljala isto pitanje, šesti dan mi je odgovoreno jednom rečenicom koja nije bila odgovor. Kolegama se dešavalo slično i zbog toga smo odustali od praćenja pres konferencija Kriznog štaba HNK”, priča jedan novinarka koja redovno izvještava iz Hercegovačkoneretvanskog kantona.
Iz Društva novinara BiH su uputili apel svim nivoima vlasti i plano konkretnih mjera kako bi mediji bili uključeni u programe spašavanja privrede i radnih mjesta.
“Lično smatram da će velika opasnost po slobodu medija biti mogućnost da vladajuće političke i ekonomske elite koriste materijalnu slabost medija i da na taj način ovladaju medijskim prostorom u potpunosti. Također treba biti na oprezu da neke mjere koje su možda potrebne u doba vanrednog stanja, a tiču se načina obraćanja javnosti i komunikacije s medijima, ne postanu ustaljena praksa i kada opasnosti  pandemije prođe”, kaže Fedžad Forto, generalni sekretar Društa.
Slično upozerenje izrekao je i Aleksandar Trifunović, osnivač portal Buka podsjećajući da je član Predsjedništva BiH iz RS Milorad Dodik rekao da će tamošnja vlast “pomoći neke medije”.
Udruženje BH novinari je za samo dva mjeseca “korona-krize” imalo veliki broj saopštenja I zahtjeva prema institucijama sistema vlasti i pojedincima da poštuju profesionalna prava novinara o čemu je za IMEP govorila generalna tajnica Borka Rudići.
A prema, sada već tradicionalnom, istraživanju Udruženja BH novinari, i ove godine građani BiH najviše vjeruju medijima i vjerskim institucijama (77%), zatim nevladinom sektoru (66%), međunarodnoj zajednici (63%) te institucijama vlasti (55%). Najveći dio ispitanika smatra da sloboda medija u FBiH uopće nije ili je djelomično prisutna (70 posto)  s tim da u RS-u većina građana smatra da sloboda medija ne postoji; više od polovine ispitanika smatra da je politička zavisnost osnovna prepreka u radu medija u BiH, da su političari i političke stranke glavni kršitelji novinarskih prava i medijskih sloboda. No većina ispitanika smatra da je rad novinara u BiH politički motiviran, ali je ta percepcija manje prisitna nego prošle godine; gotovo svaki treći ispitanik smatra da su teme o kojima novinari u BiH izvještavaju dobro odabrane i  da pokrivaju glavna interesovanja građana, ali 58% ispitanika  smatra da postoji određen broj tema koje se ne obrađuju dok 14% smatra da novinari u BiH uopšte ne obrađuju teme koje najviše interesuju građane što je mnogo manje u odnosu na prethodnu godinu;  da su svakodnevni život građana, zdravstvo, ekonomske teme, obrazovanje te socijalne teme, teme koje bi novinari trebali obrađivati više nego sada, a da  korupcija i kriminal, vjerske teme, teme revijalnog karaktera i političke teme ne trebaju biti na dnevnom redu novinara u BiH. Ispitanici takođe smatraju da za unapređenje novinarskog rada treba pooštriti kriteriji za ulazak u novinarsku profesiju,  unapređenje sistem obrazovanja novinara i osigurati bolju primjen zakona o zaštiti prava novinara.
Inače, prema ovom istraživanju  većina ispitanika se informiše putem televizije i interneta, internet smatraju jako važnim ili važnim za informisanje javnosti i cijene da treba ukinuti pretplatu javnim RTV servisima te osigurati njihovo financiranje iz proračuna.
U okviru online sesije koju su povodom 3. maja 2020. godine organizovali portal Buka i Centar za istraživačko novinarsto u BiH, ambasadorica Švedske u BiH Johanna Strömquist je izrazila zabrinutost za budući rad novinara u BiH, ali i šire jer je pandemija koronavirusa pokazala da svuda u svijetu posotji tendencija  ugrožavanja demokratije.
Na Svjetski dan slobode medija mnogo novinara ima dilemu da li ovaj Dan treba čestitati ili ne jer, između ostalog, čestitke najčešće ponavljaju oni koji najčešće krše novinarska prava – političari, pa je kompromis izraziti zahvalnost onima koji su odlučili da se, bez obzira na cijenu, bore za profesionalne slobode jer –  sloboda ne dolazi sama!
Inače, Svjetski dan slobode medija obilježava se od 1993. godine na temelju odluke Opšte skupštine Ujedinjenih naroda  koja je donijeta na preporuku Opšte skupštine UNESCO-a iz 1991. godine s ciljem skretanja pažnje na značaj profesionalnih novinarskih sloboda koje se često krše u mnogim zemljama svijeta. Kao dan obilježavanja odabran je 3. maj što je godišnjica usvajanja Windhoeške deklaracije o promociji nezavisnog i pluralističkog novinarstva iz 1991. godine koju su usvojili afrički novinari u gradu Windhoeku u Namibiji. Cilj obilježavanja ovog  Dana je promicanje temeljnih principa  slobode medija, te odavanje dužnog poštovanja novinarima koji su izgubili život obavljajući svoj posao.
Ove godine Svjetski dan slobode medija obilježava se globalnom kampanjom Ujedinjenih naroda o komunikacijskim kanalima medija i društvenih medija s naglaskom na „novinarstvo bez straha i pristranosti“ u sve složenijem  okruženju zatrpanom dezinformacijama, lažnim vijestima i različitim oblicima uticaja na rad medija. Kampanja će osobitu pozornost posvetiti temama kao što su sigurnost novinara i medijskih radnika, neovisno i profesionalno novinarstvo bez političkog i komercijalnog uticaja, te ravnopravnost polova u svim aspektima medija.

 

   

  

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

OSTAVITI ODGOVOR