Amar Redžepagić (New Voices): Ništa klinički nije “pogrešno” sa opsesivnim igračima…

0
138

Objavljeno na blog Plejka (18. februar 2020.)

Piše: Amar Redžepagić

Istraživanje Univerziteta Oxford, koje je provedeno u partnerstvu sa Univerzitetom Cardiff, a objavljeno nedavno u časopisu Clinical Psychological Science, nije otkrilo poveznicu/dokaze koji ukazuju na nezdravu strast prema igranju kod adolescenata, koja se često naziva “igra ovisnosti”, koja zahtijeva kliničku intervenciju medicinskih stručnjaka .

Na osnovu podataka koji su uključili preko 1000 adolescenata i njihovih roditelja, studija sugerira da oni koji se prekomjerno igraju vjerojatno imaju određene frustracije i šire probleme psihosocijalnog funkcioniranja u stvarnom svijetu. Ova pitanja će ih vjerovatno dovesti do toga da traže zadovoljstvo igranjem, umjesto da na njih negativno utječe igranje.

Profesor Andrew Przybylski, direktor istraživanja na Internet institutu Oxford i koautor istraživanja, rekao je “Svjetska zdravstvena organizacija i Američka psihijatrijska asocijacija pozvali su istraživače da istraže kliničku važnost prekomjernog video-igranja kod adolescenata, obzirom da  prethodne studije nisu ispitale širi kontekst onoga što se događa u životu tih mladih ljudi. To je nešto čime se želimo baviti u našem novom istraživanju. Po prvi put primjenjujemo motivacijsku teoriju i otvorene naučne principe kako bismo istražili da li su psihološke potrebe i frustracije u svakodnevnom životu adolescenata povezane sa poremećenim – ili opsesivnim – igračkim angažmanom. Naši nalazi nisu pružili nikakve dokaze koji bi upućivali na nezdravu vezu s igrama na račun značajnih emocionalnih, vršnjačkih problema i ponašanja. Umjesto toga, varijacije u igranju su mnogo vjerojatnije povezane sa ispunjavanjem osnovnih psiholoških potreba adolescenata za kompetencijom, samostalnošću i društvenom pripadnošću. U svjetlu naših nalaza, ne vjerujemo da postoje dovoljni dokazi koji bi mogli opravdati razmišljanje o igrama kao kliničkom poremećaju.”

Istraživanje  je testiralo hipoteze uzimajući u obzir u kojoj se mjeri adolescenti koji pokazuju disregulirano igranje pouzdano povezuju sa njihovim zadovoljenjem osnovnih psiholoških potreba. Adolescenti su ispunili upitnike o svom igračkom ponašanju, uključujući i detaljne podatke o tome koliko vremena su proveli igrajući video igre, s kim su igrali i jesu li koristili internet za igranje igara. Osim toga, roditelji su ocijenili emocionalno i socijalno zdravlje svog djeteta.

Ključni nalazi pokazuju da:

  • Većina adolescenata svakodnevno je igrala barem jednu online igru.
  • Manje od polovice svakodnevnih igrača prijavilo je simptome opsesivnog igranja.
  • Svakodnevni igrači bili su izuzetno angažirani, posvećujući igrama u prosjeku tri sata dnevno.
  • Bilo je malo dokaza da opsesivno igranje značajno utječe na adolescente.

Dr Netta Weinstein, viša predavačica, Psihološke škole, Univerzitet u Cardiffu i koautorica izvještaja, izjavila je “Pozivamo zdravstvene radnike da se pobliže pozabave temeljnim faktorima kao što su psihološka zadovoljstva i svakodnevne frustracije kako bi shvatili zašto manjina igrača se osjeća kao da se moraju opsesivno baviti igrama. “

Profesor Przybylski dodao je „Iako je sve veća popularnost igranja izazvala zabrinutost od strane zdravstvene i mentalne zdravstvene profesije, naše istraživanje ne pruža uvjerljive dokaze da su igre same po sebi krive za probleme s kojima se igrači suočavaju. Potrebni su nam bolji podaci i saradnja kompanija za video igre ukoliko želimo doći do srži svega ovoga. “

Kompletna studija „Istraživanje motivacijske i psihosocijalne dinamike disreguliranog igranja: dokazi iz preregistrovane kohortne studije“ profesora Andrewa Przybylskog i dr. Netta Weinstein objavljena je sa otvorenim pristupom u Clinical Psychological Science.

 

Izvor: https://plejka.wordpress.com/2020/02/18/nista-klinicki-nije-pogresno-sa-opsesivnim-igracima-otkrivaju-nove-studije/

NAPOMENA:
Objavljeni sadržaj i komentari na web stranici IMEP.ba je odgovornost autora sadržaja (fizičke ili pravne osobe) i ne reflektuje ciljeve ili stavove Pograma osnaživanja nezavisnih medija (IMEP), CPCD-a ili OTVORENE MREŽE.
Svi komentari i sadržaji se prethodno moraju odobriti od strane administratora prije nego budu vidljivi na portalu.
Svi sadržaji kao i stavovi i mišljenja komentatora odražavaju stavove i mišljenja isključivo onih koji ih postavljaju. Redakcija IMEP.ba je u slučaju komentara koji izazivaju rasnu, nacionalnu ili vjersku mržnju, te potiču na nasilje dužna obavijestiti nadležne organe o takvom pristiglom komentaru, te isti ukloniti čim bude uočen ili prijavljen.

OSTAVITI ODGOVOR