Održana radionica ,,Zakon o zaštiti ličnih podataka vs. Zakon o slobodi pristupa informacijama“

0
8

Protekle sedmice, 31.01.2020. godine u sklopu Programa osnaživanja nezavisnih media – IMEP, Centar za promociju civilnog društva je organizovao radionicu pod nazivom ,,Zakon o zaštiti ličnih podataka vs. Zakon o slobodi pristupa informacijama“ u Sarajevu, u hotelu Ibis Styles.

Radionica je imala za cilj upoznati učesnike sa Zakonom o zaštiti ličnih podataka i Zakonom o slobodi pristupa informacijama te o izazovima u adekvatnoj primjeni ovih zakona. Naime ,jedan titularno štiti pravo na privatnost, a drugi omogućava pravo na slobodan pristup informacijama.

Građani/ke imaju pravo na zaštitu ličnih podataka i samo oni mogu odobriti obradu istih. Učesnici radionice (urednici, novinari, sudije, tužioci, advokati, studenti žurnalistike i prava, predstavnici nevladinog sektora i međunarodnih organizacija) opisivali su primjere u kojoj je bilo narušeno njihovo pravo na zaštitu ličnih podataka te su uz pomoć predavača naučili što mogu učiniti ukoliko se ponove slične situacije. Također, osnovno demokratsko pravo građana i veoma važno sredstvo u obezbjeđivanju vladavine prava i dobrog upravljanja jeste sloboda pristupu informacijama. Svi građani i pravna lica imaju pravo na informacije koje su u posjedu javnih institucija, osim ako je riječ o informacijama čija bi objava mogla štetiti sigurnosti države ili ugroziti pravo na zaštitu ličnih i povjerljivih podataka.

Slobode i prava mogu se ograničiti samo zakonom da bi se zaštitila  sloboda i prava drugih ljudi te pravni poredak i javni moral. Svako ograničenje slobode ili prava mora biti jednako potrebi za ograničenjem u svakom pojedinačnom slučaju. Na svjetskom nivou, slobode traženja, primanja i širenja informacija su zagarantovane članom 19. Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima i Paktom o građanskim i političkim pravima UN-a. U Bosni i Hercegovini imamo jedan Zakon o zaštiti ličnih podataka na nivou države, dok postoje tri Zakona o slobodi pristupa informacijama- jedan na državnom i dva na entitetskim nivoima.

Tokom praktičnog dijela radionice, učesnici su, podijeljeni u tri grupe, rješavali slučajeve poput kreiranja zahtjeva za pristup informacijama tražeći adresu prebivališta stranog državljanina koji ima stalni boravak u BiH; kopiju vlastitog zdravstvenog kartona te lična primanja guvernera i viceguvernera, članova odbornog vijeća i svih rukovodioca sektora Centralne banke BiH.

,, Kada govorimo o Zakonu o slobodi pristupa informacijama, moramo znati kome se tačno obratiti i koji su javni organi nadlženi za određene probleme. Na primjer, ako se želim žaliti na odlaganje nuklearnog otpada onda se žalim Državnoj regulatornoj agenciji za radijacijsku i nuklearnu sigurnost. Rad javnog sektor mora biti transparentan i trebaju iskoristiti prednosti oba zakona te raditi u najboljem interesu građana/ki“ – istakla je učesnica radionice.

IMEP je petogodišnji USAID-ov program koji podržava nezavisnost medija i slobodu izražavanja u BiH jačanjem održivosti medija, podizanjem kvaliteta medijskog sadržaja, izgradnjom kompetencija novinara, pružanjem pravne podrške medijima i novinarima, kao i aktivnim uključivanjem građana i građanki u medijski prostor, uz snažnu promociju nezavisnih medijskih glasova u BiH.

 

OSTAVITI ODGOVOR