GRAĐANIN NOVINAR: Slučaj Trump i Iran – sprema li se stvarni „Ragnarok“

0
111

Piše: MediaLabTim

U 2020. godinu smo ušli sa nadom za bolje sutra, sa nadom da će naredna godina biti bolja od protekle i da će se svijet malo više okrenuti miru. Međutim već u prvih nekoliko dana požari u Australiji su došli do katastrofalne tačke, Boris Johnson je konačno uspio da osvoji većinu u nižoj kući Parlamenta za Brexit i izlazak Velike Britanije iz EU, a Trump je, prema navodima medija, doveo svijet na ivicu trećeg svjetskog rata. Bitno je napomenuti da ovo nije sve što trenutno potresa svijet, nego samo događaji koji pune novinske naslovnice. Svijet se već uveliko kreće prema stanju međunarodne anarhije, a ovakva dešavanja je još samo više guraju prema tome.

Ako se vratimo malo u prošlost i obratimo pažnju na mitska predanja, priče i tradicije, mnoge od njih predviđaju katastrofe koje će uništiti svijet kakav znamo. Za primjer, u nordijskoj mitologiji postoji Ragnarok – serija događaja koji uključuju veliku bitku snažnih figura, a ta borba će biti između bogova Odina, Thora, Freyra, Heimdallra i Lokija, zatim prirodne katastrofe, te potapanje svijeta u vodi. Poslije ovih događaja svijet će biti ponovno rođen, bogovi će se vratiti, a dvoje preživjelih ljudi će ponovo naseliti Zemlju. Da li priče iz nordijske i ostalih mitologija predviđaju ono što će se zaista desiti je druga priča, međutim ovi mitovi mogu poslužiti kao referenca za ovaj članak.

Kada je po Trumpovom nalogu ubijen Qasem Soleimani, mnogi su bili u šoku i u strahu šta to može značiti za međunarodnu zajednicu. Najčešće postavljena pitanja su bila zašto su ga ubili sad i šta je sljedeće. Prije odgovora na ta pitanja bitno je imati uvid u pozadinsku priču jer je odnos Irana i Sjedinjenih Američkih Država (SAD) na klimavim nogama zadnjih četredeset godina, a oblikovala su ga dva ključna događaja: 1953 SAD je pomogla orkestrirati napad na Mohammad Mossadegh-a, demokratski izabranog vođu Irana i na vlast su postavili Mohammeda Rezu Pahlavija kojeg narod većinski nije podržavao i 1979.godine se Homeini vraća iz egzila nakon čega je islamska revolucija i objava da se Pahlavi liječi od raka u Americi dovela do niza protesta i do Iranske talačke krize koja je trajala 444 dana kada su zarobljena 52 američka državljana. SAD su nakon toga prekinule sve dipolmatske veze za Iranom i podržale Irak u iračko-iranskom ratu iz 1980. godine.

Tokom ovog perioda Qasem Soleimani se pridružio Iranskoj revoluciji i polako se istaknuo kao jedna od vodećih figura u iranskoj politici. U 1998. godini je imenovan za vođu Quds jedinice iranske vojske. U regiji Bliskog Istoka Qasem Soleimani je bio poštovana ličnost. Prema iranskom ministru vanjskih poslova, Soleimani je bio ključna figura u borbi protiv Daesha (ISIS), Al Nusrah, Al Qaeda i drugih terorističkih organizacija. Velik broj ljudi ga je podržavao u Iranu, Iraku, Jemenu, Siriji, Lebanonu, Jordanu i drugim zemljama ove regije. No, s druge strane, Qasema Soleimanija su drugi gledali kao „mutnu figuru“, a jednom prilikom je državni sekretar Mike Pompeo povukao paralelu između Soleimanija i vođe ISIS-a Abu al-Baghdadija.

Dio vlade Irana SAD je proglasila terorističkom organizacijom čineći to prvi put u svojoj historiji. Proglašavanje državnika i dijela vlade jedne države teroristima čini mnogo veći problem. Zamislite kad bi svaki drugi lider počeo proglašavati pripadnike drugih vlada teroristima i pozivao se na njihova loša djela, a svaki ih ima? Na kraju bi to dovelo do anarhije u međunarodnom sistemu i opšteg kolapsa.

Samom ubistvu Soleimanija prethodilo je nekoliko događaja i tenzija između SAD-a i Irana o čemu je većina medija izvjestila. No pitanje je zašto je on ubijen baš sada. Mnogi američki predsjednici nisu se odlučivali za opciju ubistva jer su znali za podršku koju je Soleimaniju davao narod i znali su procijeniti koliku bi katastrofu moglo to izazavati u međunarodnoj zajednici. Vrlo je vjerovatno da je Iran zapravo poslužio samo kao pijun u domaćoj američkoj politici kako bi se skrenula pažnja sa Trumpovog sudskog procesa koji je pokrenula donja kuća američkog Parlamenta. Na ubistvu Soleimanija je Trump pokušao da ubere i političke poene kako bi bio ponovno izabran na mjesto predsjednika.

Interesantno je napomenuti da retorika koju propagira Trump i njegova administracija dosta podsjeća na stvari koje su se govorile 2003. godine prije početka rata u Iraku, a taj rat se smatra jednim od većih promašaja američke vanjske politike. Trumpova nepredvidivost i stalno mijenjanje mišljenja ga veoma lako mogu koštati i podrške saveznika koju bi inače imao.

Ono što dodatno komplikuje situaciju jeste rušenje ukrajinskog aviona. Uslijed tenzija sa Amerikom, Iran je srušio ukrajinski komercijalni avion što je završilo tragičnom smrću 176 putnika. Zbog kasnog priznanja mnogo ljudi trenutno protestuje protiv iranske vlade.

Za kraj je bitno napomenuti da je ova kriza daleko od gotove, te je teško sve staviti u jedan kratki članak. Došlo je do kršenja međunarodnog zakona, neki bi se čak složili da se oba napada mogu tumačiti kao proglašenje rata. Odnosi između Amerike i Irana su složena materija i jako je teško predstaviti sve crno na bijelo jer priča ide duboko u historiju, a budućnost je neizvjesna i vidjećemo da li nas čeka naš ragnarok.

NAPOMENA:

Objavljeni sadržaj i komentari na web stranici IMEP.ba je odgovornost autora sadržaja (fizičke ili pravne osobe) i ne reflektuje ciljeve ili stavove Pograma osnaživanja nezavisnih medija (IMEP), CPCD-a ili OTVORENE MREŽE.

Svi komentari i sadržaji se prethodno moraju odobriti od strane administratora prije nego budu vidljivi na portalu.

Svi sadržaji kao i stavovi i mišljenja komentatora odražavaju stavove i mišljenja isključivo onih koji ih postavljaju. Redakcija IMEP.ba je u slučaju komentara koji izazivaju rasnu, nacionalnu ili vjersku mržnju, te potiču na nasilje dužna obavijestiti nadležne organe o takvom pristiglom komentaru, te isti ukloniti čim bude uočen ili prijavljen.

 

OSTAVITI ODGOVOR