GRAĐANIN NOVINAR: Novogodišnji nemar

0
162

Piše: TashaNa

Pretjerana euforija, hedonizam, izobilje hrane i pića, skupih poklona, nesuvislo trošenje novca, često, bespotrebno, kupovanje nove jelke… sve to karakteriše novogodišnje praznike.

Volimo praznike, eforiju, porodična okupljanja i sve što ti dani donose, pa i kićenje jelke. Većina uživa u tome: posebno bira ukrase, usklađuje boje, bira veličinu jelke jer jako je važno da to sve izgleda lijepo…  Ali mali broj nas razmišlja o tome sa ekološke strane. Sve veći broj ljudi kupuje jelke sa busenom ili ih pak sami nabave tako što odu i posijeku prvo stablo koje im se čini dovoljno lijepo za njihov dom. Ne znam da li su veći problem oni koji to prodaju jer ipak od nečega mora da se živi ili ovi koji to kupuju, ali su definitvno najveći problem ovi koji sami posijeku neko stablo.

Pretpostavimo ovako: BiH ima oko 150 opština i gradova. Neka samo 1.000 osoba iz svakog mjesta posiječe po jednu jelku –  to je 150.000 budućih stabala koja proizvode hranu za naša pluća. Naravno da neće u nekom manjem mjestu biti posječeno 1.000 jelki, ali hoće 200-300, a prosjek od 1.000 će lako nadomjestiti veći centri. Ovoj cifri od 150.000 treba dodati škole, ustanove, ugostiteljske objekte i druge…. Kada sve uzmemo zu obzir – broj od 150.000 je sigurno dvostruko veća.

Dakle, da bismo obilježili samo jednu Novu godinu – ozbiljno smo narušili ekosistem. Istini za volju, ove cifre su pretpostavka jer smo država u kojoj se vjerovatno ne može doći do podataka koliko je za ovu namjenu jelki pokradeno, posječeno, unišeno… Vodeći se ovakvom pretpostavkom možemo zaključiti koliko je alarmantno stanje sa aspekta ekološkog sistema u BiH, ali nama, izgleda, svejedno: slavimo Novu godinu i imamo super okićenu jelku. Fotografisali, postavili na društvene mreže i čekamo lajkove!

Ono što je poražavajuće je to da postoje rasadnici koji prodaju prirodne jelke bez korjena. Oni ih prodaju sa postoljem koje je napravljeno od metala ili drveta, a bar bi vlasnici rasadnika trebali imati svijest o očuvanju ekosistema, što kod nas očigledno nije slučaj. Za njih je to samo dobra mogućnost zarade.

Svi zaboravljaju da su samim tim što su posjekli drvo, bez korijena, automatski narušili ekosistem jer to drvo više neće moći biti vraćeno prirodi, a s druge strane – postoje rasadnici u kojima se jelke gaje namjenski za Novu godinu. Najčešće njihova prodaja neće poremetiti ekosistem, niti opstanak drugih biljaka i životinja iz prirode. One se prodaju sa busenom, mogu da prežive i do 20 dana u kućnim uslovima ako se tretiraju na pravi način i nakon toga ih je moguće i treba ih vratiti u njihovo prirodno okruženje.

Osim toga većina ljudi i ne zna kako se treba ophoditi prema tim jelkama (s busebnom).
Prilikom ukrašavanja  posebno treba voditi računa o kićenju njenog vrha da ne bi bio  polomljenim ili oštećen. Jedan od mogućih načina da se sačuva jeste da se uz vrh postavi olovka, pa tek onda ukras. Treba je postaviti dalje od izvora toplote. Potrebno je busen jelke zalivati vodom sobne temperature kako bi se održala umjerena vlažnost supstrata. Poslije praznika treba je vratiti prirodi. Drvo ne treba odmah iznositi napolje na mjesto sadnje, nego je neophodan period prilagođavanja – najbolje bi bilo ostaviti je nekoliko dana u hodniku, a potom je posaditi u odgovarajućim uslovima – da zemlja nije zamrznuta, odnosno da spoljna temperatura nije ispod nule. Pažljivo treba odabrati mjesto za sadnju pri čemu treba imati na umu da će ona u narednim godinama izrasti u visoko drvo. Ukoliko nemate adekvatno mjesto za sadnju – možete je odnijeti u rasadnik.

Nemojte sjeći prirodne jelke, ostavite ih da dišu jer su one hrana za pluća vaše djece. One su mnogo skuplje od vještačkih iako vam to ne izgleda tako. Njihova naplata stiže kasnije,  kada se najmanje nadate i kada nećete moći izmiriti taj dug. Mislite na to. Srećna vam Nova godina!

NAPOMENA:

Objavljeni sadržaj i komentari na web stranici IMEP.ba je odgovornost autora sadržaja (fizičke ili pravne osobe) i ne reflektuje ciljeve ili stavove Pograma osnaživanja nezavisnih medija (IMEP), CPCD-a ili OTVORENE MREŽE.

Svi komentari i sadržaji se prethodno moraju odobriti od strane administratora prije nego budu vidljivi na portalu.

Svi sadržaji kao i stavovi i mišljenja komentatora odražavaju stavove i mišljenja isključivo onih koji ih postavljaju. Redakcija IMEP.ba je u slučaju komentara koji izazivaju rasnu, nacionalnu ili vjersku mržnju, te potiču na nasilje dužna obavijestiti nadležne organe o takvom pristiglom komentaru, te isti ukloniti čim bude uočen ili prijavljen.

 

OSTAVITI ODGOVOR