GRAĐANIN NOVINAR: Postupak usvajanje djece u BiH dug i komplikovan proces

0
109

Piše: Media Laber

Više od 2.000 djece u Bosni i Hercegovini živi bez roditeljskog staranja, a do septembra 2019. godine u domovima u našoj zemlji registrovano ih je 355: u Sarajevu 100,  u Mostaru 34, u Zenici 85, u Banjoj Luci 72 i u Tuzli 64 djece. U ustanovama u kojima brinu o ovoj djeci nastoje da im obezbjede dobre uvjete za život, smještaj i hranu, ali roditeljsku ljubav niko ne može zamijeniti, pa je jedno do mogućih rješenja za njih i usvajanje, no prekomplicirane administrativne procedure i dug proces usvajanja su ono oko čega se slažu svi usvojitelji.

Proces usvajanja se pokreće podnošenjem zahtjeva za usvajanje nadležnom centru za socijalni rad. Ono što treba posebno istaknuti jeste da nisu sva djeca podobna za usvajanje. Dijete se smatra podobnim za usvajanje tek onda kada nema nikakve šanse za odrastanje u biološkoj porodici. Postoji nesrazmjer između broja djece koja su formalno pravno podobna za usvojenje i broja zahtjeva za posvojenje, pa zbog toga mnogi parovi godinama u Bosni i Hercegovini čekaju na usvajanje djeteta.

U Federaciji BiH usvajanje može biti potpuno i nepotpuno, a usvojitelj ne može biti stariji od  45 godina. Da bi se ostvarilo potpuno usvajanje dijete ne smije biti starije od 10 godina. Potpuni usvojitelji mogu biti bračni parovi, kao i maćeha ili očuh djeteta koje će biti usvojeno. Vanbračni partneri mogu biti usvojitelji samo u slučaju kada vanbračna zajednica traje najmanje pet godina. Kada usvojitelji  ostvare potpuno usvajanje zasniva se odnos po pravima jednak krvnom srodstvu.

Nepotpuno može biti usvojeno dijete do 18-te godine života, ali ako je dijete starije od 10 godina – ono mora dati pristanak. Nepotpuni usvojitelji mogu biti bračni partneri, jedan bračni partner uz pristanak drugog ili maćeha ili očuh djeteta koje će biti usvojeno. Osoba koja nije u braku i vanbračni drugovi dijete mogu usvojiti pod uslovom da vanbračna zajednica traje najmanje pet godina i da za to postoje naročito opravdani razlozi. Nepotpunim usvajanjem između usvojenika i usvojitelja nastaju odnosi koji prema zakonu postoje između roditelja i djece s tim da usvojitelj može usvojenika ograničiti ili isključiti iz nasljeđa.

Podobnost djeteta za usvajanje utvrđuje se na osnovu analize dokumentacije: djetetovog izvoda iz matične knjige rođenih, izvoda iz matične knjige rođenih za njegove roditelje, uvjerenja o državljanstvu, socijalne anamneze, pristanka roditelja ili staratelja, ljekarskog uvjerenja, mišljenja psihologa i pedagoga o podobnosti djeteta za usvajanje kao i rješenja o stavljanju maloljetnog djeteta pod starateljstvo i imenovanju posebnog staratelja.

Usvojitelji moraju prikupiti obimnu dokumentaciju kada ulaze u proces usvajanja. Nakon što podnesu zahtjev za usvajanje, potrebno je dostaviti izvod iz matične knjige rođenih, izvod iz matične knjige vjenčanih, uvjerenje o državljanstvu, ljekarsko uvjerenja, uvjerenje o nekažnjavanju i poslovnoj sposobnosti, dokumenta o ličnoj imovini i prihodima, socijalnu anamneza o porodičnim i drugim prilikama u kojima žive, te nalaze i mišljenje psihologa i pedagoga o podobnosti da se stara o djetetu.

Prije nego što rješenje o zasnivanju usvajanja bude doneseno, dijete može biti smješteno u porodicu usvojitelja na adaptaciju na period do šest mjeseci. Tokom tog perioda nadležni centar za socijalni rad vrši nadzor kako bi utvrdili da li je usvojenje u najboljem interesu djeteta. Ukoliko sve protekne uredno, centar donosi rješenje o usvajanju.

Bez obzira na poteškoće na koje nailaze, usvojitelji ne odustaju i žele istrajati kako bi djeci pružili ono najbitnije – roditeljsku ljubav i topao dom.

NAPOMENA:

Objavljeni sadržaj i komentari na web stranici IMEP.ba je odgovornost autora sadržaja (fizičke ili pravne osobe) i ne reflektuje ciljeve ili stavove Pograma osnaživanja nezavisnih medija (IMEP), CPCD-a ili OTVORENE MREŽE.

Svi komentari i sadržaji se prethodno moraju odobriti od strane administratora prije nego budu vidljivi na portalu.

Svi sadržaji kao i stavovi i mišljenja komentatora odražavaju stavove i mišljenja isključivo onih koji ih postavljaju. Redakcija IMEP.ba je u slučaju komentara koji izazivaju rasnu, nacionalnu ili vjersku mržnju, te potiču na nasilje dužna obavijestiti nadležne organe o takvom pristiglom komentaru, te isti ukloniti čim bude uočen ili prijavljen.

 

OSTAVITI ODGOVOR