GRAĐANIN NOVINAR: Trebinje – neiskorišteni turistički dragulj

0
19

Autor: Mirnes Bakija

Jedan od bosanskohercegovačkih gradova koji ima veliki turistički potencijal je Trebinje. Nalazi se na samom jugu Bosne i Hercegovine, ispod planine Leotar, a kroz njega protiče rijeka Trebišnjica. Iako su u prvih šest mjeseci 2019. godine hotelijeri i vlasnici drugih smještaja zabilježili rast noćenja od 10 posto, turizam kao privredna grana još uvijek nije dobro iskorištena. Zbog dobrog geografskog položaja i blizine  dva primorska grada, Dubrovnika i Herceg-Novog, grad bi mogao postati prava turistička oaza.

Prvo odredište turista koji dolaze u ovaj grad je svakako stari dio grada Trebinja koji, smješten na samoj obali rijeke Trebišnjice,  predstavlja posebnu znamenitost. U samom kompleksu starog grada nalazi se Muzej Hercegovine i Osman-pašina džamija, te veliki broj restorana, barova, zanatskih radnji i suvenirnica, ali to očito nije dovoljno da bi zadržalo turiste duže vrijeme.

Posebno je zanimljiv Muzej Hercegovine u Trebinju  koji je osnovan 1952. godine i raspolaže sa 1.500 metara kvadratnih od čega je 800 izložbeni prostor. U muzeju se nalazi arheološko odjeljenje, odjeljenje historije umjetnosti, etnološko odjeljenje, kao i prirodnjački odjel. Cijena ulaznice je simbolična, a posjetioci imaju priliku vidjeti vrlo zanimljivu etnološku zbirku i repliku gradske kuće s kraja 19. i početka 20. stoljeća. I bez obzira na mnoštvo eksponata, pretpostavlja se da čak 60 posto Trebinjaca nije ušlo u ovaj muzej što je poražavajući podatak.

Jedan je od najvrjednijih arhitektonskih spomenika u gradu je Arslanagića most sagrađen u  periodu između 15. i 19. stoljeća. Dug je više od 92 metra i spaja obale rijeke Trebišnjice. Iako je proglašen nacionalnim spomenikom BiH, most je poprilično zapušten i o njemu niko ne vodi računa već godinama. Arhitektonsku ljepotu mosta nije moguće vidjeti noću zbog nepostojanja osvjetljenja, nema uređenog prilaza, a na pojedinim dijelovima ovaj spomenik je ispisan grafitima.

U istočnom dijelu Trebinja, na brdu Crkvina, nalazi se crkva Blagovještenja u kojoj je grob pjesnika Jovana Dučića. Ispred crkve je lijepo uređen plato s kojeg se pruža pogled na grad. U sklopu kompleksa nalazi se amfiteatar i ugostiteljski objekt na kojem turisti mogu popiti kafu ili ručati. Vjerski turizam u BiH posljednjih godina sve više dobija na značaju, te bi se u budućnosti trebalo više uložiti u bolju promociju ovih atrakcija.

Turistička ponuda u Trebinju obogaćena je 2017. otvaranjem kompleksa „Grad sunca“ u  kome radi stotinu ljudi i u sklopu kojeg se nalazi vodeni park sa šest bazena, te više tobogana od kojih je jedan “adrenalinski” dužine 200 metara. U sklopu kompleksa je i  “Dino park” sa 15 replika dinosaurusa u prirodnoj veličini.

Bosna i Hercegovina u cijelom svijetu postaje sve prepoznatljivija po svojim prirodnim bogatstvima, kao i arhitekturi iz različitih historijskih perioda. Zelene površine, rijeke, planine i šume privlače sve više turista. Prema podacima Agencije za statistiku BiH, tokom 2018. godine turisti su ostvarili 1.465.412 posjeta što je više za 12,1 posto u odnosu na 2017. Broj noćenja domaćih turista bio je veći za 14,5 posto dok je broj noćenja stranih turista bio veći za 13,1 posto u odnosu na isti period 2017. godine.

Pristupačne cijene, bogata kultura, mnogobrojni hoteli i blizina mora su razlozi zašto u Trebinje svake godine pristiže sve više gostiju, stranih, ali i domaćih. No turiste neće zadržati samo prirodne ljepota, već konstantno ulaganje u nove sadržaje i poboljšanje postojećih usluga. Bosna i Hercegovina može i mora mudro koristiti prirodne pretpostavke za razvijanje turizma kao jedne od prosperitetnih privrednih grana.

NAPOMENA:

Objavljeni sadržaj i komentari na web stranici IMEP.ba je odgovornost autora sadržaja (fizičke ili pravne osobe) i ne reflektuje ciljeve ili stavove Pograma osnaživanja nezavisnih medija (IMEP), CPCD-a ili OTVORENE MREŽE.

Svi komentari i sadržaji se prethodno moraju odobriti od strane administratora prije nego budu vidljivi na portalu.

Svi sadržaji kao i stavovi i mišljenja komentatora odražavaju stavove i mišljenja isključivo onih koji ih postavljaju. Redakcija IMEP.ba je u slučaju komentara koji izazivaju rasnu, nacionalnu ili vjersku mržnju, te potiču na nasilje dužna obavijestiti nadležne organe o takvom pristiglom komentaru, te isti ukloniti čim bude uočen ili prijavljen.

 

OSTAVITI ODGOVOR