Portal Udar: Demografske promjene u jugoistočnoj Evropi- BiH sa najnižom stopom nataliteta u Evropi

    0
    45

    Objavljeno na Portal Udar (21.10.2019.)

    Autor: Portal Udar

    Demografske promjene u jugoistočnoj Evropi javljaju se u zančajnom obimu i dinamici. Zemlje u regiji suočene su sa pojavama koje se često percipiraju kao „populacijaks kriza“. Postoji bojazan da će starenje stanovništva, iseljavanje i stopa fertiliteta ispod zamjenskog nivoa dovesti do manjih, satrijih i slabijih naroda. 

    Vođeni ovim činjenicama, a u cilju pronalaska modaliteta kako bi se utjecalo na negativne demografske promjene Populacijski fond Ujedinjenih naroda (UNFPA) danas je u Sarajevu organizovao i dvodnevnu konferenciju „Populacijska dinamika, ljudski kapital i održovi razvoj u jugoistočnoj Evropi“, u saradnji sa Ministarstvom vanjskih poslova Bosne i Hercegovine, Vijećem za regionalnu saradnju i Ekonomskom komisijom Ujedinjenih naroda za Evropu.

    Iako će demografske promjene u regiji nesumnjivo imati značajne posljedice na rast, životni standard i fiskalnu održivost, iskustvo je pokazalo da u savremenim društvima veličina stanovništva ne predstavlja presudni element.

    Ono što jeste ključno je ljudski kapital stanovništva, odnosno njegovo obrazovanje i zdravlje, produktivnost i inovativni potencijal. Postoje perspektivne mogućnosti za zemlje jugoistočne Evrope za upravljanje implikacijama demografskih promjena ne u smislu obaveze, već kao potencijal za društvo.

    Ministar civilnih poslova BiH Adil Osmanović zaključio je kako se BiH kao i ostale zemlje jugoistočne Evrope susreće se sa negativnim trendom odlaska mladih, ali i ljudi srednje dobi koji u cilju pronalaska boljeg posla, boljih mogućnosti odlaze van BiH.

    Prema njegovom mišljenju, današnja je konferencija prilika da se ponude rješenja i odgovori na ove izazove, u šta bi se trebali uključiti svi nivoi BiH.

    Adil Osmanović (Foto: Udar)

    „BiH u saradnji sa Ujedinjenim nacijama i nevladinim organizacijama pokušava dati ovaj odgovor na ovo izazovno i teško pitanje. Nismo sretni što se nalazimo u samom vrhu kada je riječ o odlasku i egzodusu mladih ljudi u BiH, ali treba imati na umu da se BiH susrela sa jednim teškim izazovom u periodu 1992-1995 godina, kada je sa ovih prostora pomaknuto više od milion stanovnika. Nakon ove konferencije imat ćemo sastanke sa visokim zvaničnicima UN-a i pokazati šta smo do sada uspjeli raditi, kao i koji su nam naredni planovi“, rekao je Osmanović.

    Stopa nataliteta u BiH najniža u Evropi

    Direktorica Populacijskog fonda Ujedinjenih naroda, Regionalna kancelarija za istočnu Evropu i Centralnu Aziju Alanna Armitage naglasila je da je danas došlo do dramatičnih promjena što se tiče samih demografskih kretanja.

    „Sve manji broj ljudi se odlučuje da ima više djece ili ijedno dijete općenito. Stopa nataliteta u BiH je najniža u Evropi, to jeste, imamo brojku 1, 3 djece po ženi u BiH. Također, imamo i veliki problem što se mladi odlučuju na to da pronalaze prilike u drugim zemljama“, neki su od podataka koja je danas iznijela Armitage.

    Manje djece znači naravno i to da stanovništvo u jugoistočnoj Evropi postaje sve manje i sve starije, što znači da se za razliku od zemalja zapadne Evrope gdje se taj trend nastoji na neki način obrnuti na način što se njihove vlade bave pitanjima imigracije.

    Foto: Udar

    „Situacija u BiH, kao i u zemljama u regionu je takva da su vlade itekako zabrinute zbog ovakovog trenda, zbog toga što i veliki odliv mladih ljudi, ali i zbog toga što ne popunjavanje ovog jaza imigracijom dovodi do toga da ne možemo održavati sistem, neke od osnovnih službi, a doći ćemo i do toga da infrastruktura čitavih država bude neodrživa“, navodi Armitage, naglašavajući kako su se danas svi na sastanku našli da bi istražili koja su to moguća rješenja za ovu situaciju.

    Šta je rješenje?

    Rješenje je, prema izjavi Armitage, da se stvore zemlje u kojima ljudi žele živjeti, da se stvore okruženja koja su pozitivna i podsticajuća, da se stvore društva u kojima mladi mogu ostvariti svoje ambicije. Ne postoji jedno jedinstveno rješenje za sve navedene probleme.

    „Nastojat ćemo da ovu krizu pretvorimo u priliku. Do UNFP-a je da ponudi svo svoje znanje, iskustva, ljude kako bi pmogla vladama i ljudima da preokrenu ovaj negativni trend i da ih pretvore u neke pozitvine prilike“, zaključila je Armitage

    Naučnici i razvojne agencije sve su više saglasni da je produktivno ulaganje u ljudski kapital, zajedno s proizvodnim ulaganjima u realnu ekonomiju, centralni pkretač odruživog rasta i smanjenja siromaštva. Ljudski kapital odnosi se na sva znanja, talente, vještine, sposobnosti, zdravlje, iskustvo, inteligenciju, obuku, prosuđivanje i mudrost koja se psjeduju pojedinačno i kolektivno., Jednostavno rečeno, kod ljudskog kapitala, riječ je o kvaliteti, a ne kvantiteti.

    Na konferenciji se moglo čuti kako se negativne posljedice postojećih kretanja stanovništva u jugoistočnoj Evropi mogu ublažiti jačanjem ljudskog kapitala, s jedne, te promocijom produktivnosti rada, kao i cjelovitim, produktvinim i plaćenim radnim mogućnostima s druge strane.

    Uzroci negativnih demografskih promjena

    Voditelj istraživačkog tima Instituta za demografiju u Beču, Akademija nauka Austrije Tomaš Sabotka  spomenuo je da je ovo neviđeni trend što se tiče nekih demografskih promjena u jednom  području.

    „Stanovništvo jugoistočne Evrope je ustvari globalno područje gdje dolazi do smanjenja i starenja stanovništva i to se dešava zbog dva međusobno povezana razloga. Prva je stopa fertiliteta, koja je ovdje izuzetno niska, a druga je ta da se mladi ljudi nastoje iseliti iz zemlje kako bi pronašli zaposlenje i kako bi formirali svoju porodicu, ali u drugim zemljama koje nisu u ovoj regiji.”

    Osim toga, naglasio je kako u jugoistočnoj Evropi imamo i primjere poput Slovenije gdje dolazi do znatnog  ekonomskog razvoja, ali gdje i dalje postoje trendovi emigracije i niske stope nataliteta.

    Kao jedno rješenje naveo je da je tu prije svega, stvarati društva koja su prijateljski nastrojena prema porodicama.

    Tomaš Sabotka (Foto: Udar)

    „Razgovarat ćemo i o nekim od politika koje vlade mogu sporvesti, a koje su okrenute prema dijaspori. Moramo imati u vidu da jako velika populacija dijaspore živi uglavnom u zemljama zapadne Evrope i da nekim politikama koje su usmjerene prema njima možemo okrenuti ovim trendovima. Također, razgovarat ćemo i o tome koji su to načini na koji možemo uvesti određene politike koje će dopustiti ovoj zemlji da na neki način privuče migracione tokove iz drugih zemlja da napravimo tržište rada otvorenijim i pristupačnijim. Moramo uzeti u obzir da se nikada do sada nije desilo da čitavo stanovništvo određene zemlje zbog niske stope fertiliteta ili zbog velikog odlaska ljudi nestanu iz tih zemalja“, rekao je Sobotka.

    Prema riječima Sabotke, nikada se ne zna na koji način se određeno društvo i situacija može izmijeniti kako godine prolaze.

    „Moram reći da sve ove projekcije, svi ovi scenariji vezano za stanovništvo, vezano za demografska kretanja su ustvari zasnovani na procjenama koje se konkretno tiču situacija u kojima se nalazi trenutna generacija. Da, moguće je ukoliko se ovakvi populacijski trenodvi nastave do 2050. godine BiH imati manje od milion stanovnika. Međutim, treba ući dublje u taj problem i shvatiti da ne možemo to uzeti zdravo za gotovo, ne može se to analizirati do 2100. godine zbog toga što budućnost, a samim tim i demografska kretanja se mijenjaju“, zaključio je Sabotka.

    Izvor: http://www.portal-udar.net/demografske-promjene-u-jugoistocnoj-evropi-bih-sa-najnizom-stopom-nataliteta-u-evropi/

    NAPOMENA:

    Objavljeni sadržaj i komentari na web stranici IMEP.ba je odgovornost autora sadržaja (fizičke ili pravne osobe) i ne reflektuje ciljeve ili stavove Pograma osnaživanja nezavisnih medija (IMEP), CPCD-a ili OTVORENE MREŽE.

    Svi komentari i sadržaji se prethodno moraju odobriti od strane administratora prije nego budu vidljivi na portalu.

    Svi sadržaji kao i stavovi i mišljenja komentatora odražavaju stavove i mišljenja isključivo onih koji ih postavljaju. Redakcija IMEP.ba je u slučaju komentara koji izazivaju rasnu, nacionalnu ili vjersku mržnju, te potiču na nasilje dužna obavijestiti nadležne organe o takvom pristiglom komentaru, te isti ukloniti čim bude uočen ili prijavljen.

    OSTAVITI ODGOVOR