GRAĐANIN NOVINAR: TI BiH Konferecija – Pravo na pristup informacijama je pravo na slobodu govora

0
80

Piše: MediaLab Tim

U Sarajevu je 27. septembra 2019. godine održana konferencija „Pristup informacijama od javnog značaja između prakse i zakona“ u organizaciji Transperency International-a BiH.

Konferencija je održana povodom Međunarodnog dana slobode pristupa informacijama koji se obilježava svakog 28. septembra sa ciljem povećanja svijesti o jednom od osnovnih ljudskih prava. Pravo na slobodan pristup informacijama je osnov svake demokratske države jer da biste, kao građanin, učestvovali u donošenju odluka morate imati pristup podacima.

Bosna i Hercegovina (BiH) je bila prva država u regionu koja je 2000. godine dobila zakon o slobodi pristupa informacijama. Trenutno su u BiH na snazi tri zakona koja se tiču ove teme – jedan na državnom nivou i dva na entitetskom nivou, ali su tekstom gotovo identični. Predstavljeno istraživanje Transperency International-a BiH (TI BiH) je pokazalo da je primjena ovog zakona u našoj državi izrazito loša, te je zabilježen porast slučajeva nepoštovanja rokova pri dostavljanju informacija. Međutim pozitivno je spomenuti da, kako je istakao predsjedavajući Upravnog odbora TI BiH Srđan Blagovčanin, postoji zajednički konsenzus između svih nivoa vlasti, s jedne strane, i civilnog sektora, s druge strane, da BiH treba novi zakon o slobodi pristupa informacijama.

„Institucije sistema u BiH nisu čuvari informacija, nego njihovi prenosioci koji su dužni učiniti ih u najvećoj mogućoj mjeri dostupnim demokratskoj javnosti i njenim demokratskim institucijama“, naglasio je advokat Marko Vujović citirajući stav Suda BiH.

U većini slučajeva organizacije iz civilnog sektora daju informacije građanima o tome kako pristupiti podacima javnih institucija. Centar za promociju civilnog društva (CPCD) godinama  poziva javne institucije na veću transparentnost i odgovornost prema građanima.

Fazila Musić iz Ministarstva pravde u Vijeći ministara BiH ističe da je implementacija zakona glavni kamen spoticanja, te napominje da je sistemsko uvezivanje svih propisa nužno za kvalitetnu primjenu zakona u državi.

Istraživanje je pokazalo da je najteže dobiti pristup informacijama o primanjima zvaničnika Bosne i Hercegovine te se uvijek poziva na zakon o privatnosti ličnih podataka.

“Ono što predstavlja apsurd, jeste da jedan sud pruži informacije koje od njih traže građani/ke ili novinari/ke, a drugi identične zataji. Jedan od takvih primjera je skrivanje imena ljudi za kojima su izdate potjernice”, navodi Merima Hrnjica iz Centra za istraživačko novinarstvo.

Bosna i Hercegovina, odnosno Sarajevo je, prema istraživanju globalne mreže Transparency International na uzorku od 26 glavnih gradova država i teritorija Evrope, u crvenoj zoni (ne)transparentnosti i evidentno je da se mora raditi na kvaliteti sadržaja zakona, njegovoj primjeni u praksi i proaktivnosti u transparentnosti.

NAPOMENA:

Objavljeni sadržaj i komentari na web stranici IMEP.ba je odgovornost autora sadržaja (fizičke ili pravne osobe) i ne reflektuje ciljeve ili stavove Pograma osnaživanja nezavisnih medija (IMEP), CPCD-a ili OTVORENE MREŽE.

Svi komentari i sadržaji se prethodno moraju odobriti od strane administratora prije nego budu vidljivi na portalu.

Svi sadržaji kao i stavovi i mišljenja komentatora odražavaju stavove i mišljenja isključivo onih koji ih postavljaju. Redakcija IMEP.ba je u slučaju komentara koji izazivaju rasnu, nacionalnu ili vjersku mržnju, te potiču na nasilje dužna obavijestiti nadležne organe o takvom pristiglom komentaru, te isti ukloniti čim bude uočen ili prijavljen.

 

 

OSTAVITI ODGOVOR