GRAĐANIN NOVINAR: Sistem zdravstva u Bosni i Hercegovini najlošiji u Europi

0
35

Piše: Mirnes Bakija

Dok stanovnici pojedinih kantona u FBiH različite medicinske usluge čekaju mjesecima, medicinsko osoblje zbog malih plata i loših uvjeta za rad pokreće štrajkove.

Tako je samo u kantonu Sarajevo više od 3 000 nezadovoljnih ljudi  koji su članovi Sindikata radnika u zdravstvu KS-a stupili u genaralni štrajk 5. septembra. Nakon neuspjelih pregovora sa Vladom KS-a koji traju od februara ove godine i zbog nepotpisivanja kolektivnog ugovora s boljim uslovima, medicinski radnici stupili su u generlani štrajk. Oni traže novi kolektivni ugovor i povećanje osnovice, to jeste da im se satnica poveća na 2,90 KM.

Na osnovu podataka koje je objavio Europski zdravstveni potrošački indeks 2014. godine, zdravstveni sistem Bosne i Hercegovine zauzima posljednje mjesto od ukupno 37 država Europe zbog, kako navode, “zapanjujućeg nedostatka podataka o zdravstvenoj zaštiti”. Zdravstvo je rascjepkano i ne postoji ministarstvo zdravstva na nivou države, a koliko je sistem komplikovan govori i činjenica da imamo 13 ministarstava zdravstva i 13 zdravstvenih fondova, dvije različite entitetske politike, a u FBiH i kantonalne, te jedan poseban sistem u Brčko distriktu.

Loš zdravstveni sistem se negativno odražava na pacijente zbog kojih postoji. U neformalnim razgovorima često čujemo kako su neki pacijenti na određene preglede čekali mjesecima. Nedavno su mediji objavili da pacijenti u HNK holter čekaju i do šest mjeseci. Nažalost, ukoliko se bi se radilo o ozbiljnim oboljenjima koja zahtijevaju hitnu reakciju i liječenje, pacijenti bi do samog dijagnostifikovanja bolesti mogli i umrijeti. Preduge liste čekanja i loša logistička podrška stvaraju velike probleme pacijentima, te nepotrebno crpe novac iz zdravstvenih fondova i osiromašuje građane koji alternativu traže u privatnim ordinacijama. Ni u bolnicama ne postoje svi potrebni kapacitet za liječenje, pa pacijenti često kupuju i najosnovnije medicinske materijale i lijekove, dijagnostička oprema je zastarijela, što u konačnici stvara nesigurnost pacijenata koji i dobiju medicinsku uslugu.

S druge strane medicinski radnici u sve većem broju odlaze u razvijene europske zemlje. Tačan broj o odlasku medicinskog osoblja ne znamo, ali informacije kojima raspolaže Agencija za rad i zapošljavanje BiH, koja je jedan od posrednika u zapošljavanju, govore o tome da je samo tokom 2016. godine otišlo čak 1.100 medicinara sa srednjim obrazovanjem. Ovaj trend odlaska medicinskog osoblja će se vjerovatno nastaviti i u budućnosti s obzirom na činjenicu da vlasti ne preduzimaju nikakve korake da to spriječi. Ako se odlazak nastavi ovim intezitetom, postavlja se pitanje ko će u budućnosti liječiti građane u BiH.

Pored velikog broja čestitih zdravstvenih radnika koje smo tokom rata zvali „heroja u bijelom”, korupcija je jedan od velikih problema bosanskohercegovačkog zdravstva. U istraživanju koja je provela Antikorupcijska mreža ACCOUNT ispitano je 17 predstavnika nadležnih institucija, 62 direktora/rukovodioca zdravstvenih ustanova, te 159 ljekara ili drugog medicinskog osoblja zaposlenog u javnim zdravstvenim ustanovama. Rezultati istraživanja pokazuju da je percepcija učestalosti korupcije razlikuje u odnosu na vrstu ustanove. Vrlo mali broj ispitanika je rekao da je korupucija zastupljena u ambulantama i domovima zdravlja. Najviše ispitanika je reklo da je korupcija najpristutnija u bolnicama. No prema stavovima ljekara i ostalog medicinskog osoblja, najprisutniji oblik korupcije je plaćanje mita ili davanje poklona radi obavljanja operacije od strane ljekara. Ukupno 60 ispitanika (37,7%) smatra da je ovaj oblik korupcije prisutan u velikoj mjeri, a 38 anketiranih (23,9%) smatra kako je ovaj oblik prisutan u određenoj mjeri.

Mnogobrojni problemi u zdravstvenom sistemu se zasigurno neće riješiti preko noći, niti sami od sebe. I pored komplikovanog i neefikasnog sistema, postoji način da bar malim koracima krenemo sa rješavanjem nagomilanih problema. Za početak bi mogao svako od nas krenuti od sebe i prestati sa davanjem mita doktorima, suprotstaviti se plaćanju zdravstvenih usluga koje smo kao građani već platili kroz poreze za zdravstvo.

NAPOMENA: 

Objavljeni sadržaj i komentari na web stranici IMEP.ba je odgovornost autora sadržaja (fizičke ili pravne osobe) i ne reflektuje ciljeve ili stavove Pograma osnaživanja nezavisnih medija (IMEP), CPCD-a ili OTVORENE MREŽE.

Svi komentari i sadržaji se prethodno moraju odobriti od strane administratora prije nego budu vidljivi na portalu.

Svi sadržaji kao i stavovi i mišljenja komentatora odražavaju stavove i mišljenja isključivo onih koji ih postavljaju. Redakcija IMEP.ba je u slučaju komentara koji izazivaju rasnu, nacionalnu ili vjersku mržnju, te potiču na nasilje dužna obavijestiti nadležne organe o takvom pristiglom komentaru, te isti ukloniti čim bude uočen ili prijavljen.

 

 

OSTAVITI ODGOVOR