GRAĐANIN NOVINAR: Nacija – šta je to u stvari?

0
45

Piše: Nihad Kadić

Zadnjih decenija stalno slušamo pojam Nacija kao nacionalni interesi, ugroženost nacije, vitalni nacionalni interes i mnoge druge floskule oko tog termina. A šta je to u stvari sa teorijskog aspekta, kada je nastalo kao pojam, kako se definiše, karakteristiše i slično?

Većina građanstva, a i političara, i oni koji b to tebali da znaju, u stvari, ne znaju istorijat nastanka i širenje tog pojma. Jedno od pitanja je kada se javljan pojam nacija?

Po socijološkim teorijama koje su se učile prije rata u BiH, nacije se javljaju u vrijeme raspadanja feudalnog društvenog sistema i nastajanja kapitalizma, odnosno rađanje nacija pada u razdoblju razvoja  kapitalističkih proizvodnih odnosa u okviru feudalizma, tačnije njegovog propadanja i rađanja kapitalističkog načina proizvodnje.

Razvoj proizvodnih odnosa i nove društvene podjele rada zahtjevali su veće i šire tržište, jače povezane društvene zajednice gdje će se odvijati osnovni životni procesi koji bi odgovarali novim društvenim snagama i novoj društvenoj podjeli rada. U feudalnoj naturalnoj proizvodnji su bili dovoljni rascjepkani posjedi, kneževine, grofovije dok je nova, kapitalistička robna proizvodnja trebala mnogo šire područje za svoj uspješni razvoj. No feudalna područja su bila uska i smetnja razvoju kapitalističke robno-novčane proizvodnje i morala su se raspadati pod navalom tih novih proizvodnih odnosa. Razvoj kapitalističkih odnosa i nova društvena podjeli rada je trebala šire tržište, odnosno ekonomsko povezivanje većih teritorija, stvaranje veće i šire teritorijalno-ekonomske zajednice nego je bila prije u narodnoj zajednici. Tu se javlja i potreba stvaranja jedinstvenog jezika za sve dijelove naroda koji se postepeno asimiliraju u novu zajednicu ili naciju.

Edvard Kardelj smatra da se za stvaranje i i unutrašnje povezivanje nacije bile od presudne važnosti  težnje buržuazije za sobodnom trgovinom i industrijom, za ostvarivanjem, odnosno proširenjem unutrašnjeg tržišta i težnja za slobodnim najamnim radnicima. Buđenje nacije i stvaranje nacionalnih pokreta se najčešće veže za XIX vijek, a posebno vrijeme poslije Francuske građanske revolucije iz  1789.godine. Danas u nauci postoje različita shvatanja pojmu nacija: spiritualistička, subjektivnopsihološka, vulgarnomaterijalistička, empirijskopozitivistička, kao i pseudomarksistička, te marksistička.

Po Edvardu Kardelju “nacija je specifična narodna zajednica nastala na osnovi društvene podjele rada u epohi kapitalizma, na  kompaktnoj teritoriji i u okviru zajedničkog jezika i bliske etičke i kulturne srodnosti uopšte”.  U nastavku ove Kardeljeve definicije, nacija je “ekonomski povezana zajednica, najčešće zajednica bliske etničke srodnosti, ali i različite”.

Znači – nacija ne mora biti definirana kao etnička zajednica!

O ovim teoretskim aspektima moglo bi se pisati danima, ali za sada toliko, a u BiH pametnom dosta!

(Korištena literatura: Prof. Dr.  Ante Fiamengo “Osnovi opšte socijologije”)

NAPOMENA:

Objavljeni sadržaj i komentari na web stranici IMEP.ba je odgovornost autora sadržaja (fizičke ili pravne osobe) i ne reflektuje ciljeve ili stavove Pograma osnaživanja nezavisnih medija (IMEP), CPCD-a ili OTVORENE MREŽE.

Svi komentari i sadržaji se prethodno moraju odobriti od strane administratora prije nego budu vidljivi na portalu.

Svi sadržaji kao i stavovi i mišljenja komentatora odražavaju stavove i mišljenja isključivo onih koji ih postavljaju. Redakcija IMEP.ba je u slučaju komentara koji izazivaju rasnu, nacionalnu ili vjersku mržnju, te potiču na nasilje dužna obavijestiti nadležne organe o takvom pristiglom komentaru, te isti ukloniti čim bude uočen ili prijavljen.

 

OSTAVITI ODGOVOR