Objavljeno na: Blog styx.ba (17.06.2019.)

„Strpljenje je gorko, ali su mu plodovi slatki.“ – Jean-Jacques Rousseau

Desila se radikalna promjena u ljudskom ponašanju nakon dolaska digitalnog doba i čini se da smo zaboravili jednu od najčasnijih osobina čovječanstva:

Strpljenje.

(Strpljenje je stanje izdržljivosti pod teškim okolnostima kao što su: ustrajnost i/ili sposobnost da čekamo suočeni sa odgodom; provokacija bez da odgovorimo nemirom/bijesom; ili izražavanje strpljenja prilikom napora, posebno kada smo suočeni sa dugoročnim poteškoćama.)

Filozofi, pisci, poslovni lideri; postoji uobičajeno vjerovanje da strpljenje čini jedan od sastojaka postizanja uspjeha.

Strpljenje je iskazano jednostavnim, ali snažnim uvjerenjem.

Strpljenje je, u određenom smislu, jednostavno prepoznavanje koje zahtijeva vrijeme. Da postizanje veličine, kreiranje remek-djela – zahtijeva vrijeme. Zahtijeva sposobnost i spremnost da budemo frustrirani. Da prevaziđemo poteškoće. Da ustrajemo.

Zašto smo nestrpljivi

Od kad je digitalno doba, ili još preciznije pametni telefon postao sveprisutan, sa dva fronta smo vidjeli napad na tradicionalnu instituciju strpljenja:

1. Društvo proglašava mit uspjeha „preko noći“

Primjeri uspjeha koji su dostupni u medijima ili kroz anegdote gotovo su uvijek etiketirani kao „prekonoćni“ uspjesi.

Slušamo o kompanijama kao što je Uber čija popularnost eksplodira kroz nekoliko godina. Slušamo o 21-godišnjem osnivaču koji je sad težak milijardu dolara. Slušamo o tinejdžeru koji preko talent showa postaje internacionalna zvijezda kroz nekoliko sedmica.

Ono što ne čujemo su, međutim, godine teškog rada, prakse, rada u prazno, bez publike i bez ohrabrivanja.

Ono što ne čujemo, ukratko, jeste strpljenje protagoniste.

Tako da, kada razmotrimo našu vlastitu neadekvatnost i neuspjeh, borimo se da nađemo odgovore. Zato što očekujemo da se stvari dese preko noći. Zato što nam nedostaje upornosti. Zato što smo nestrpljivi.

2. Naši mozgovi su prespojeni konstantnom distrakcijom i interakcijom sa digitalnim uređajima

Naš raspon pažnje sada je spao na 8 sekundi, odrastao Amerikanac koristi društvene medije preko 2,5 sata dnevno, mi pritisnemo telefonski ekran 2617 puta dnevno. Upotreba društvenih medija ne samo da isisava vrijeme, već i mijenja hemijski sastav mozga, koji je, to mora biti jasno, savitljiv organ čiji razvoj se dešava čak i u odraslom dobu.

Istrenirali smo se da se fokusiramo u tako kratkim naletima, da mijenjamo zadatke tako regularno, da savladamo umjetnost zamajavanja samih sebe, da mnogi od nas su u potpunosti nesposobni da izaberu jedan cilj i tjeraju taj cilj uporno i strpljivo.

I tako, naš tradicionalni respekt prema strpljenju je počeo da isčezava, da bude izgubljen u historiji.

I time smo izgubili toliko ljudskog potencijala da kreiramo velika djela umjetnosti. Sjajni romani nikad napisani, filmovi za vječnost koji nisu začeti, kompanije koje bi promijenile svijet, a kojima nije dato dovoljno vremena.

Zašto je strpljenje važno

„Dva najsnažnija ratnika su strpljenje i vrijeme.“ – Leo Tolstoj

Za Rat i mir, nedvojbeno jedan od najvećih romana ikada napisanih, Tolstoju je bilo potrebno 6 – 8 godina da nastane, da ga razvije, da ga napiše i prepiše.

To je čovjek koji zna vrijednost strpljenja.

I ne samo da je uporan u nakani da napiše roman takve dužine i kompleksnosti.

Tolstoj je, također, bio svjestan nijansiranih ishoda strpljenja. Osim ustrajnosti, on je razumio da ideje trebaju vrijeme da se razviju. Da je potrebno da napišete prvu verziju, prodrete i steknete uvid koji će činiti sljedeću verziju izuzetnom.

I poštovanje za čovjeka. Preuzeo je rizik, posvetio gotovo deceniju nečemu bez jasne ideje šta roman može postati i na šta će finalni proizvod ličiti. Samo je radio naporno, uzeo vremena, ostao strpljiv.

I to se isplatilo, te je Rat i mir označen kao remek-djelo ruske literature od ostalih savremenih pisaca tog vremena (i mnogih od tad), poput Gončarova, Turgenjeva, Leskova, Dostojevskog i Feta.

Tolstoj može biti izvrstan primjer voća kojeg nosi strpljenje, ali lekcije koje je moguće pokupiti su relevantne za svakoga, neovisno od životnih ciljeva.

Ako želite kreirati veliko djelo koje će ostati, onda je potrebno naučiti da otresete rezidualno uvjerenje da strpljenje više nije bitno, da su ti dani prošli.

Zapamtite da su najbolje ideje, prodori i remek-djela – sve, zahtijeva vrijeme, zahtijeva rad, zahtijeva evoluciju i razvoj.

Tako da kada razmišljate naredni karijerni korak, tu novu vezu, taj novi posao: Ostavite vremena i budite malo strpljiviji.

NAPOMENA:

Objavljeni sadržaj i komentari na web stranici IMEP.ba je odgovornost autora sadržaja (fizičke ili pravne osobe) i ne reflektuje ciljeve ili stavove Pograma osnaživanja nezavisnih medija (IMEP), CPCD-a ili OTVORENE MREŽE.

Svi komentari i sadržaji se prethodno moraju odobriti od strane administratora prije nego budu vidljivi na portalu.

Svi sadržaji kao i stavovi i mišljenja komentatora odražavaju stavove i mišljenja isključivo onih koji ih postavljaju. Redakcija IMEP.ba je u slučaju komentara koji izazivaju rasnu, nacionalnu ili vjersku mržnju, te potiču na nasilje dužna obavijestiti nadležne organe o takvom pristiglom komentaru, te isti ukloniti čim bude uočen ili prijavljen.

OSTAVITI ODGOVOR