Radionice o govoru mržnje – Zaključci i preporuke

0
136

RADIONICE O GOVORU MRŽNJE
Mostar 19.03.2019.
Sarajevo 22.03.2019.
Banja Luka 27.03.2019.

Zaključci i preporuke

USAID-ov “Program osnaživanja nezavisnih medija” (IMEP) implementiran od strane Centra za promociju civilnog društva i Otvorene mreže, u prethodnom je periodu radio na podizanju svijesti i znanja novinara, urednika, advokata, članova nevladinih organizacija i studenata o govoru mržnje i trenutnim izazovima i mjerama na njegovom suzbijanju.

Svjesni vrijednosti neovisnog govora protiv mržnjom ispunjene retorike i predrasuda, IMEP potiče promociju neovisne protuargumentacije i pratećih obrazovnih programa koji razvijaju kritičko razmišljanje.

Da je govor mržnje široko rasprostranjen i ozbiljan problem u Bosni i Hercegovini, ukazano je na radionicama održanim u Mostaru, Sarajevu i Banja Luci koje su okupile predstavnike medija, civilnog društva, regulatornih, samoregulatornih i pravosudnih organa.

Sljedeći zaključci i preporuke dio su IMEP-ovih nastojanja da se jezik koji širi, potiče ili opravdava mržnju, netoleranciju, diskriminaciju i neprijateljstvo ukloni iz javnog komunikacijskog prostora i pošalje jasna poruka o njegovoj nedozvoljenosti.

Z A K LJ U Č C I

  • Govor mržnje šteti ciljanim pojedincima ili grupama, pohranjuje stavove koji mogu dovesti do djelovanja i gradi negativne stavove i stereotipe.
  • Građani i građanke u Bosni i Hercegovini teško prepoznaju govor mržnje, on se čuva kao generacijski narativ i postaje legitimno sredstvo i strategija etno-nacionalnih elita za održavanje kontrole nad raspodjelom moći.
  • Ono što posebno definiše govor mržnje u Bosni i Hercegovini jesu ratno nasljeđe i dominacija nacionalističkih i patrijarhalnih matrica u javnom prostoru.
  • Dalja nadgradnja krivičnog i građanskog zakonodavstva je potrebna, iako pravni sistem nije jedini način djelovanja društva u smjeru suzbijanja govora mržnje.
  • Edukacija, razvijanje tolerancije na različitosti i podizanje svijesti o opasnosti govora mržnje ima jednako važnu ulogu u suzbijanja govora mržnje.
  • U borbi protiv govora mržnje moraju biti uključeni svi dijelovi društva: organi pravosuđa, policija, lokalna zajednica, mediji, IT kompanije, korisnici interneta, nevladine organizacije, ombudsmeni, samoregulacijski organi.
  • Regulacija i samoregulacija medija ključni su u sprječavanju govora mržnje u javnom komunikacijskom prostoru.
  • Bolja saradnja između organa vlasti i samoregulatornih medijskih tijela je neophodna, kao i veća uključenost vlasti u kampanjama protiv govora mržnje u saradnji sa civilnim društvom.
  • Samo senzibilizirani i inkluzivni mediji mogu postati značajni društveni akteri u suzbijanju govora mržnje.
  • Mediji često neselektivno prenose govor mržnje u dnevno-političko komunikaciji, bez ikakvog filtera i kritičkoga upozorenja, što ukazuje na njihovu neprofesionalnost, pristranost i nesamostalnost u odnosu na politiku i vlasnike medija.
  • Sistem „primijeti i skini“ na online portalima, kao balans između prava i interesa, ne funkcioniše. U utrci za profitom mnogi mediji spuštaju svoje kriterije, te na svojim portalima dozvoljavaju, odnosno ne moderiraju i ne zabranjuju komentare posjetitelja koji izazivaju i raspiraju mržnju.
  • Mali broj procesuiranih predmeta za govor mržnje u sudskoj praksi u BiH ukazuje na nedovoljnu osviještenost žrtava govora mržnje o njihovim pravima i načinima zaštite, ali i na manjkavost kaznenog progona.
  • U procesu borbe protiv govora mržnje važno je krenuti od pojedinca i njegove lične odgovornosti za svaku izgovorenu i napisanu riječ.

PREPORUKE ZA ORGANE VLASTI

  1. Neophodno je insistirati na dopuni krivičnih zakona kojima se izričito zabranjuje govor mržnje zasnovan i na seksualnoj orijentaciji i rodnom identitu, odnosno ujednačavanju Krivičnih zakona na nivou BiH, FBiH i BD sa istoimenim zakonom u RS.
  2. Hitno pokrenuti akcije otkrivanja i procesuiranja osoba koje svojim huškačkim komentarima i širenjem govora mržnje uznemiruju javnost i ugrožavaju pojedince ili određene grupe.
  3. Realizirati preporuka ECRI-a (Evropske komisije protiv rasizma i netolerancije) za BiH iz 2017. godine koje se odnose na govor mržnje, između ostalih, potrebu za izradom sveobuhvatne strategije za borbu protiv govora mržnje koja će sadržavati (I) proaktivni mehanizam za praćenje govora mržnje; (II) jaču saradnju predstavnika vlasti za provođenje zakona i samoregulacijskih medijskih tijela kako bi se olakšalo procesuiranje govora mržnje; (III) proširenje mandata Centralne izborne komisije da prati korištenje govora mržnje tokom cjelokupnog trajanja predizborne kampanje; i (IV) veće učešće vlasti u pokretanju i vođenju kampanja protiv govora mržnje, uključujući i promovisanje osude i demantija od strane političkih predstavnika i zvaničnika.
  4. Kontinuirano održavati tematske konferencije sa predstavnicima akademske zajednice, sudijama, tužiteljima, policijskim službenicima, ekspertima iz ove oblasti, novinarima, predstavnicima međunarodnih i nevladinih organizacija, s ciljem razmjene dobrih praksi i iskustava i sagledavanja dosadašnje sudske prakse u oblasti govora mržnje.
  5. Planirati i provoditi provođenje obrazovnih programa (formalnih i neformalnih) o medijskoj pismenosti kao djelotvornom načinu primjene vještina kritičkog razmišljanja o širokom spektru pitanja, uključujući i govoru mržnje. S tim ciljem IMEP podržava rad Savjetodavne grupe institucija, organizacija i pojedinaca aktivnih u oblasti medijske i informacijske pismenosti u BiH.

PREPORUKE ZA NOVINARE I MEDIJSKE ORGANIZACIJE I UDRUŽENJA

  1. Poticati kontinuiranu edukaciju novinara i urednika o načinima izvještavanja o diskursu koji predstavlja govor mržnje.
  2. Poticati selektivnu mogućnost komentarisanja, odnosno zabranu komentarisanja na člancima za koje se može pretpostaviti da će izazvati govor mržnje.
  3. Poticati urednike i administratore internet portala da poduzimaju proaktivne mjere za učinkovito i brzo otkrivanje i identifikaciju, te uklanjanje ili onemogućivanje govora mržnje i sprječavanje njegova ponovnog pojavljivanja nakon uklanjanja.
  4. Informisati svoje korisnike o vrstama sadržaja koji prema njihovim pravilima nisu dopušteni.
  5. Poticati veću saradnju medija sa organizacijama civilnog društva, IT kompanijama i institucijama vlasti u cilju pružanju obuke o najboljim praksama u suzbijanju govora mržnje, kao i proaktivno informiranje organizacija civilnog društva u svrhu provedbi učinkovitih kampanja za suzbijanje govora mržnje.
  6. Pozivati nadležne organe gonjenja na pokretanje akcija otkrivanja i procesuiranja osoba koje svojim huškačkim komentarima i širenjem govora mržnje uznemiruju javnost i ugrožavaju pojedince ili određene grupe.

 

OSTAVITI ODGOVOR