Mehmed Halilović: Dobronamjernost, profesionalno i etičko postupanje temelj novinarskog kredibiliteta Mehmed Halilović, dugovodišnji novinar i ekspert za novinarsku etiku 1069 ( Odgovori: Mehmed Halilović ) Program podrške neovisnim medijima (IMEP) je, u okviru aktivnosti koje se provode u IMEP-ovoj Pravnoj komponenti, sa velikim zadovoljstvom obavio intervju sa gospodinom Mehmedom Halilović. Halilović je stručnjak u oblasti medijskog prava, a više od tri decenije doprinosi razvoju medija u BiH kao novinar. Nekadašnji je stalni dopisnik Oslobođenja s Bliskog istoga, te glavni urednik lista Oslobođenje i zamjenik Ombudsmena FBiH za medije, a danas aktivno promovira temeljne vrijednosti novinarske eitike i novinarskog kredibiliteta. Da li postoji novinarski algoritam koji će u svakom slučaju zaštititi novinara ili novinarku od tužbi za klevetu? Najkraći odgovor glasi: da, postoji. Uz dva uvjeta: dobronamjernost i profesionalno pridržavanje najviših etičkih normi. Još od rimskog prava dobronamjernost se prihvata kao bitna okolnost, odnosno kao postupanje u dobroj vjeri (bona fide). Ukoliko su ispunili oba ova uvjeta, novinari i urednici mogu računati da će biti zaštićeni od presuda na svoju štetu. To ne mora da znači da tužbi za klevetu neće biti jer tužiti može svako i kad ima i kad nema razlog, ali ovo je vrlo dobra odbrana čak i kad su objavljene netačne informacije. Naravno, dokaz istinitosti objavljenog sadržaja je apsolutno najbolja odbrana. Najbolja, ali ipak nije uvijek moguća. Greške i djelimično netačne informacije često se ne mogu izbjeći u trci s rokovima i u težnji da se ispune zahtjevi i očekivanja javnosti da dobije informacije na vrijeme. Ove okolnosti bitne za novinarski rad prihvatio je i Evropski sud u nizu presuda, među kojima i Observer i Guardian protiv UK iz 1995., te, uz ostalo, zaključio da je „vijest roba ograničenog roka trajanja i odlaganje objavljivanja, čak i na kraći period, može je lišiti njezine vrijednosti i interesovanja“. Evropski sud, dakle, ima razumijevanja za novinarski rad, kao što ga imaju i zakoni o zaštiti od klevete u BiH, a imamo ih dva na nivou oba entiteta i jedan na nivou Brčko Distrikta. Pri tome treba biti jasno da se oba ova uslova, i dobronamjernost i profesionalno i etičko postupanje, cijene ne samo do trenutka objavljivanja vijesti ili informacije, nego i nakon toga. Objavljivanje tačne informacije i ispravljanje netačne je profesionalna obaveza svakog novinara i urednika i ona nema ni vremenski, ni medijski rok. Dužnost je medija objaviti istinitu informaciju, ali je jednako bitna obaveza i da jednom objavljenu netačnu ili neistinitu informaciju isprave nakon toga. Dobronamjernost i profesionalno postupanje je bitno zbog odgovornosti pred publikom i, ako ipak dođe do sudskog procesa, za dokazivanje u sudu. Što su oni očiglednije predstavljeni publici – lakše ih je dokazati i u sudu. I obratno. Suprotno ponašanje, nedobronamjernost i nepažnja, ne mogu se sakriti i uvijek imaju visoku cijenu. Ta su dva uvjeta, dobronamjernost i profesionalno, odnosno etičko postupanje, temelji novinarskog i profesionalnog kredibiliteta. Kakvo je stanje u bh. novinarstvu, ako govorimo o kvalitetu izvještavanja i poštivanja novinarske etike i uzusa struke? Nemoguće je dati generalnu ocjenu koja bi važila za sve novinare i za sve medije. Ipak puno je bolje nego što je bilo u godinama neposredno nakon rata. Ali to i ne mora biti naročito utješno s obzirom na to da su mediji tokom devedesetih godina u cjelini odigrali vrlo negativnu ulogu, kako u BiH tako i u regionu. Uz naravno časne izuzetke. Neki su mediji u međuvremenu napravili značajniji napredak, neki tek minimalni. Neki su pod vanjskim pritiskom ili po sopstvenom opredjeljenju, na žalost, nazadovali i postali politički megafoni vladajućih političkih partija. Najmanja je šteta kad to čine privatni i komercijalni mediji, a najveća kada to čine javni servisi kao što je RTRS i niz lokalnih radija i televizija koji se finansiraju novcem svih građana, kroz općinski i kantonalni budžeti. Mogu kazati da je veliki broj tužbi za klevetu protiv novinara i urednika najvećim dijelom dokaz političke atmosfere koju stvaraju nositelji javnih funkcija i netolerancije koju pokazuju prema javnoj i društvenoj kritici ali i, s druge strane, neprofesionalnog rada novinara i medija. Koliko god insistirali na promjeni odnosa javnih dužnosnika, jednako moramo tražiti i profesionalan i odgovoran odnos svih novinara. To je u interesu javnosti i napokon i u interesu samih novinara. U kojoj mjeri Zakon o kleveti BiH ograničava slobodu izražavanja i da li predstavlja kvalitetno zakonsko rješenje? Naši zakoni o zaštiti od klevete na entitetskim nivoima i u Brčko Distriktu zasnovani su na najvišim međunarodnim standardima, temelje se na Evropskoj konvenciji o zaštiti ljudskih prava i temeljnih sloboda i na standardima koje su uspostavile presude Evropskog suda. Po meni, ovi su zakoni uspostavili skoro pa idealan balans poticanja prava na slobodu izražavanja i prava na zaštitu ugleda i dostojanstva svake osobe. Treba znati da se u njima čak naglašava da „zakon treba tumačiti na takav način da se primjenom njegovih odredbi u najvećoj mjeri obezbjeđuje princip slobode izražavanja“ (član 3. Zakona o zaštiti od klevete u FBiH i u BD, odnosno član 2. Zakona u RS – op.aut.). Naravno, ovi zakoni sadrže i druge pogodnosti za novinare i medije kao što je zaštita prava na slobodu mišljenja, pravo na neotkrivanje povjerljivih izvora i slično, ali i određena ograničenja na slobodu izražavanja kojima se štite prava na ugled i dostojanstvo drugih osoba. Ta su ograničenja takođe usklađena sa temeljnim principima Evropske konvencije i sa standardima presuda Evropskog suda. Ima li razlike između movinarstvo osamdesetih i sada? Kako i koliko globalni trendovi poput digitalnih medija utiču na novinarstvo? Cijeneći po mnogim tehnološkim elementima, to je neusporedivo. Novinarstvo pretposljednje decenije prošlog stoljeća pripada najvećim dijelom onom što se i danas smatra klasičnim izdanjem kakvo je i inače odlikovalo ako ne cijelo to stoljeće onda svakako njegovu drugu polovinu. Ali, uprkos nevjerovatnom napretku u posljednje dvije decenije i neslućenim mogućnostima koje stvara i otvara internet, nisu se promijenili bit i najvažnija načela novinarstva: informisanje javnosti i etičke i profesionalne norme. Mjereno ovim kriterijima, uz ponovljenu ispriku da je nemoguće napraviti generalnu ocjenu koja bi bila jednako vrijedna za sve, moguće je ipak kazati da je dio medija u BiH napravio značajan napredak i da je ne manje značajan dio medija nazadovao. Pri tome ne treba zaboraviti da su upravo osamdesetih godina neki bh-mediji dobijali najviša profesionalna priznanja kao naprimjer Oslobođenje koje je upravo 1989. godine proglašeno najboljom novinom u bivšoj Jugoslaviji. Danas novi mediji u sve većoj mjeri potiskuju klasične, radiotelevizije i naročito štampu. Digitalni mediji su ostvarili tehnološku revoluciju i napredak kakvi su krajem prošlog stoljeća bila nezamislivi. Portali i online mediji u cjelini brže reagiraju na događaje, publici omogućavaju da bude prisutna bezmalo svugdje gdje se u tom trenutku nešto dešava u oblasti sporta, politike, kulture ili u slučaju nesreće i najbolje komuniciraju sa publikom. Ali oni su postali i sredstvo najvećih manipulacija, lažnih vijesti, zloupotrebe slobode govora. Pohvalu bi u bh-medijskom prostoru mogli dobiti samo neki news-portali koji su stekli izvjesnu afirmaciju, iako i među njima „tržišna utakmica“ i borba za „klikove“ često ruši profesionalne standarde. Najbolji dio ove nove medijske scene predstavljaju naravno specifični online mediji posvećeni nauci, obrazovanju, kulturi ili ekonomiji. Drugi online news mediji, kao i neki klasični, takođe su pod negativnim uticajem politike. To je posebno očigledno u predizborno vrijeme. Mnogi su portali tek „listopadni“ mediji koji su formirani da ispune zadaće političkih nalogodavaca i fabrikuju lažne informacije. POVEZANI ČLANCIVIŠE OD AUTORA edit GRAĐANSKO NOVINARSTVO PROVJERA INFORMACIJA NA DRUŠTVENIM MREŽAMA – Pogled iz medijske i pravne perspektive edit IMEP ODRŽAN TREĆI #LegalTalks MASTERCLASS MODUL “Sloboda pristupa informacijama: Tri “bezopasne” riječi” u Banjoj Luci edit IMEP Tutorijal: Radna prava novinarki i novinara – Seid Masnica edit IMEP #PustiPričuDaŽivi sa Naidom Kundurović Zečević edit IMEP POTREBNO JE VIŠE SOLIDARNOSTI MEĐU NOVINARIMA edit IMEP Budi dio IMEP tima: Otvoreni poziv za pravnog konsultanta/icu OSTAVITI ODGOVOR Odustati od odgovoraPrijavite se da ostavite komentar Connect with: POPULARNO edit Šta je Media Lab? 13.11.2017. edit Nagovorite ljudima nove epizode 02.05.2018. edit IZ UGLA GRAĐANA-NOVINARA: Ovo je BiH, mladi odlaze, Arapi dolaze! 11.04.2018. edit IMEP RADIONICA U SARAJEVU: Predstavljanje modela građani-novinari 22.02.2018. Učitati više Posljednje vijesti edit Priča građana novinara Book Summary: Mind Residence Business edit Priča građana novinara What you should expect in an Malware Solution edit Priča građana novinara Finding the Best VPN Review edit Priča građana novinara Approaches for Managing Cybersecurity Risks in 2020 Pratite nas na društvenim mrežama:6,743LikesLikes1,416SljedbeniciPratite1,028SljedbeniciPratite2,390PretplatnikaPretplati se