O odogovornosti za komentare ispod tekstova na portalima i klevetu govori sudija Okružnog suda u Banja Luci Amir Kapetanović koji nam je prenio svoje bogato iskustvo kao edukator na nedavno održanoj radionici, ali i sugovornik u ovom intervjuu.

Često govorite o kleveti u kontekstu historijski poznate presude Delfi Evropskog suda za ljudska prava. O čemu govori ta presuda?

Presuda Delfi govori o pravnoj odgovornosti novinskih ili news-portala u pogledu klevetničkih komentara koje najčešće anonimni posjetioci ostavljaju ispod tekstova objavljenih na tom portalu. Naime gotovo svi mediji u BiH, a posebno portali, omogućavaju svojim posjetiocima da komentarišu sadržaj, najčešće neke od aktuelnih političkih informacija. Kompanija Delfi predstavlja jedan od vodećih informativnih portala na internetu u Estoniji i dnevno objavljuje do 330 novinskih članaka. Posjetitelji tog portala ostavljaju komentare koji su automatski učitavani i kompanija ih nije uređivala niti ograničavala, a dnevno je pristizalo oko 10.000 komentara čitalaca u vezi sa člancima i većina ih je postavljena anonimno. Važno je napomenuti da je postojao i sistem prijavljivanja i uklanjanja sadržaja, kao i sistem automatskog brisanja komentara, a, osim toga, žrtva klevetničkih komentara mogla je direktno prijaviti komentar Delfi-kompaniji i oni bi ga uklanjali. U konkretnom predmetu Delfi-kompanija je objavila novinski članak o razaranju ledenih cesta u Estoniji koji nije bio klevetnički, ali je izazvao značajnu reakciju posjetitelja portala i doveo do niza klevetničkih komentara na račun vlasnika kompanije koja održava te ceste. Predmet je došao pred sud, a Delfi-kompanija je isticala da ona nije odgovorna za takve komentare jer su njihovi autori anonimni. Međutim, sudovi u Estoniji, kao i Evropski sud za ljudska prava u Strazburu, su našli da postoji odgovornost te kompanije jer je Delfi omogućio postavljanje komentara neregistrovanim korisnicima i mogao je uklanjati objavljene komentare, pa stoga postoji određena odgovornost za ove komentare, a sama kompanija je ostvarivala i dobit od broja čitatelja i njihovih komentara od čega je zavisio i njen prihod od oglašavanja. Ova presuda predstavlja istorijsku prekretnicu u pogledu odgovornosti za klevetu učinjenu putem interneta, kao i način regulisanja pravne odgovornosti na ovom mediju.

Koliko se sudovi u BiH referiraju na presude Evropskog suda za ljudska prava kada odlučuju o predmetima klevete?

Sudovi u Bosni i Hercegovini se u predmetima zaštite i ograničavanja slobode izražavanja sve više referiraju na presude Evropskog suda za ljudska prava, a najviše zahvaljujući ulozi koju u pravosudnom sistemu BiH ima Ustavni sud Bosne i Hercegovine. Naime u Ustavu BiH je propisano da Evropska konvencija ima primat nad domaćim zakonima, a kako je članom 10 te Konvencije je definisana sloboda izražavanja i mogućnosti njenog ograničavanja – Ustavni sud BiH u predmetima ocjene ustavnosti odluka domaćih sudova se često poziva na presude Evropskog suda za ljudska prava. Takve odluke predstavljaju važan izvor pravne literature koja olakšava rad sudija u redovnim sudovima.

Digitalni mediji i novinarstvo još uvijek predstavljaju novitet s aspekta prava i pravosuđa. Koliko pravo i pravosuđe mogu pratiti dinamiku razvoja digitalnih medija i online novinarstva?

Samo pravo, odnosno zakonodavna djelatnost, predstavlja konzervativnu djelatnost i često sa zakašnjenjem  reaguje na promjene u društvu kao što su naprimjer razvoj digitalnih medija i online novinarstvo do čijeg razvoja dolazi zahvaljujući tehnološkom napretku. Međutim, sudovi, u smislu ciljnog tumačenja zakona, prilagođavaju pravo tim novim izazovima i to je nešto više zastupljeno u zemljama sa anglosaksonskom tradicijom, ali sve više i u zemljama evropskog kontinentalnoga prava gdje se, naročito na osnovu odluka Evropskog suda za ljudska prava, a u Bosni i Hercegovini i na osnovu odluka Ustavnog suda BiH, uređuje pitanje pravne odgovornosti i tih novih medija. Predmet Delfi je primjer koji upravo predstavlja nastojanje sudova da se sloboda izražavanja uredi i na novim medijima kao što je internet. Inače i u zakonodavnoj praksi Evropske unije je sve više prisutno nastojanje da digitalni mediji samoregulativno uređuju pravila ponašanja prilikom objavljivanja na internetu. U tom cilju je i Evropska komisija u toku 2017. godine predstavila smjernice i načela za internetske platforme kako bi se pojačala prevencija, otkrivanje i uklanjanje nezakonitih sadržaja na internetu koji potiču mržnju, nasilje i terorizam.

Bosna i Hercegovina je dekriminizirala klevetu. Koliko je naše zakonodavstvo restriktivno ili liberalno i da li ograničava ili može ograničavati slobodu izražavanja i u kojim slučajevima?

Domaći zakoni o zaštiti od klevete predstavljaju liberalne zakone koji dozvoljavaju i toleriraju mnogo veći stepen slobode izražavanja nego i sama Evropska konvencija. Takvi zakoni omogućavaju redovnim sudovima, a rukovodeći se i praksom Ustavnog suda BiH i Evropskog suda, dobar alat za procjenjivanje faktičkog stanja u svakom konkretnom predmetu, te ograničavanje slobode izražavanja samo kada je to neophodno, odnosno nužno u demokratskom društvu. Pravilo je da je sloboda izražavanja zagarantovana kao ustavno i konvencijsko pravo, a da samo izuzetno, odnosno kada je to neophodno, ono može biti ograničena odlukom domaćih sudova. Naime – sloboda izražavanja u smislu člana 10 stava 2 Evropske konvencije ne odnosi se samo na informacije ili ideje koje naiđu na pozitivan ili ravnodušan prijem ili koje se smatraju neuvredljivim, već i na one koje vrijeđaju, šokiraju ili uznemiravaju.

* Program podrške neovisnim medijima (IMEP) je petogodišnji USAID-ov program koji podržava nezavisnost medija i slobodu izražavanja u BiH jačanjem održivosti medija, podizanjem kvaliteta medijskog sadržaja, izgradnjom kompetencija novinara, pružanjem besplatne pravne podrške medijima i novinarima, kao i aktivnim uključivanjem građana i građanki u medijski prostor uz snažnu promociju nezavisnih medijskih glasova u BiH. IMEP okuplja vrhunske stručnjake iz oblasti prava i novinarstva i promovira teme kao što su kleveta i sloboda izražavanja.

 

POVEZANI ČLANCIVIŠE OD AUTORA

OSTAVITI ODGOVOR